ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

2024.

Koja je minimalna plaća za 2024. godinu?
Vlada RH je na sjednici održanoj 25. listopada 2023. donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu (Nar. nov., br. 125/23.).  Navedenom uredbom minimalna plaća za 2024. godinu utvrđena je u bruto iznosu od 840,00 eura. Propisana visina minimalne plaće se primjenjuje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine i predstavlja minimalni mjesečni iznos bruto plaće za radnika zaposlenog s punim radnim vremenom.

 

Minimalna plaća je povećana za 20% u odnosu na minimalnu plaću u 2023. godini (minimalna plaća u 2023. godini iznosi 700,00 eura).

 

Minimalne plaće za djelatnosti ugostiteljstva i graditeljstva utvrđene su granskim kolektivnim ugovorima čije su primjene proširene na sve poslodavce u tim djelatnostima. Ako su plaće propisane kolektivnim ugovorima niže od iznosa minimalne plaće utvrđene Uredbom RH, prema čl. 9. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23.) primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika pa radnik ostvaruje pravo na minimalnu plaću utvrđenu Uredbom RH.

Koja je minimalna direktorska plaća za 2024. godinu?
Prema odredbama Zakona o doprinosima, od 1. siječnja 2024. mijenja se minimalna plaća direktora (zaposlenog člana uprave). Izražava se u eurima, a donosi se na temelju prosječne plaće u prvih osam mjeseci 2023. godine. Minimalna plaća direktora u 2024. ne može biti niža od 1.014,00 eura ili 7.639,98 kuna mjesečno u bruto iznosu. To je povećanje za 125,33 eura u odnosu na 2023. godinu, kad je minimalna plaća direktora iznosila 888,67 eura ili 6.695,65 kn bruto. Rast minimalne bruto plaće iznosi oko 14,1 posto, što je značajno povećanje uzevši u obzir da je u 2023. to povećanje iznosilo oko 8 posto ili 66 eura.
Doprinosi za obrtnike u 2024. godini
Doprinosi za paušalni obrt za 2024. godinu
Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2024. godine
Polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. U Narodnim novinama 156/23. objavljeno je da kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na snazi 1. siječnja 2024. iznosi 4,50 % godišnje.

 

Zakonom o obveznim odnosima visina zatezne kamate utvrđuje se uvećanjem referentne kamatne stope za 8 postotnih poena na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a u ostalim odnosima za 3 postotna poena. Rezultat dobiven izračunom na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Zakonom o obveznim odnosima je isti, temeljem čega zatezna kamata od 1. siječnja 2024. godine iznosi kako slijedi:

 

 

Odnos

 

Stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2024.

 

Ugovori između trgovaca

 

12,50%

(pros. kta stopa 4,50 + 8 p.p.)

 

Ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

 

12,50%

(pros. kta stopa 4,50 + 8 p.p.)

 

Ostali odnosi

 

7,50%

(pros. kta stopa 4,50 + 3 p.p.)

Neoporezivi primici u 2024. godini
 

 

Opis

 

Iznos (€)

 

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom

 

U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

 

Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika

 

 

Do 1.200,00 eura gosišnje

 

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

 

 

Do 30,00 eura

 

Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti)

 

 

Do 140,00 eura godišnje

 

 

Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)

 

 

Do 700,00 eura godišnje

 

Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika

 

 

Do 1.120,00 eura godišnje

 

 

Usporedba neoporezivih primitaka za 2023. i 2024. godinu
U donjoj tablici prikazano je realno uvećanje neoporezivih primitaka ako uzmemo u obzir godišnju inflaciju, koja prema službenim podacima iznosi 5,8%

Ograničenja ovrhe na plaći u 2024. godini
Kako bismo odredili zaštićeni dio plaće prema članku 173. Ovršnog zakona u 2024. godini koristi se prosječna neto plaća u 2023.  koja je iznosila 1131,00 eura (Nar. nov., br. 131/23.) -> kriterij za 2024. godinu.

 

 

 

MJESEČNO NETO PRIMANJE

 

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE

 

 

DOZVOLJENA OBRHA

 

 

Primanje  <  1131,00 eura

 

¾ neto primanje ovršenika, ne više od 2/3 državnog prosjeka 754,00

 

¼ primanja ili sve preko 754,00

 

Primanje = 1131,00 eura

 

Primanje > 1131,00 eura

 

 

754,00

 

 

Sve preko 754,00

Ovršni zakon predviđa dodatnu zaštitu posebnih kategorija osoba, osobe za koje se ovrha provodi s osnova zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja i u slučaju radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, navedene dvije kategorije izdvajamo  u posebnu tablicu, radi boljeg razumijevanja.

 

 

 

 

MJESEČNO NETO PRIMANJE

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE – OVRHA RADI ZAKONSKOG UZDRŽAVANJA

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE – OVRHA RADI UZDRŽAVANJA DJETETA

 

 

Primanje  <  1131,00 eura

 

 

½ neto primanja ovršenika

 

 

¼ neto primanja ovršenika

 

Primanje = 1131,00 eura

 

Primanje > 1131,00 eura

 

 

½ državnog prosjeka 565,50

 

 

¼ državnog prosjeka 282,75

 

Najvažnije porezne promjene od 01. siječnja 2024. godine
  • Smanjuje se opterećenje najnižih plaća (kroz povećanje osobnog odbitka na 560 eura i osnovice osobnog odbitka za uzdržavane članove te uz smanjenje osnovice za MIO 1 do bruto plaće 700 eura)

Osobni odbitak u 2024.godini

Red. br. Osnova za uvećanje osnovnoga osobnog odbitka Koeficijent Mjesečna svota (u eurima i centima)
1 2 3 4
1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,5 280,00
2. Prvo uzdržavano dijete 0,5 280,00
3. Drugo uzdržavano dijete 0,7 392,00
4. Treće uzdržavano dijete 1,0 560,00
5. Četvrto uzdržavano dijete 1,4 784,00
6. Peto uzdržavano dijete 1,9 1.064,00
7. Šesto uzdržavano dijete 2,5 1.400,00
8. Sedmo uzdržavano dijete 3,2 1.792,00
9. Osmo uzdržavano dijete 4,0 2.240,00
10. Deveto uzdržavano dijete 4,9 2.744,00
11. Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete

Prema Izmjeni Zakona o doprinosima, kada ukupna svota mjesečne bruto-plaće iznosi 700,01 € do 1.300,00€, svota umanjena mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najviše svote mjesečne plaće na koju se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u svoti od 1.300,00€ i ukupne svote bruto-plaća za određeni mjesec.

Pregled poreznih razreda i poreznih stopa mjesečne porezne osnovice kod obračuna plaće

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave Porezni razred do 4.200,00€ Porezni razred iznad 4.200,00€
Općina Nižu stopu u granicama od 15% do 22 % Višu stopu u granicama od 25% do 33%
Grad s manje od 30.000 stanovnika Nižu stopu u granicama od 15% do 22,40 % Višu stopu u granicama od 25% do 33,60%
Grad s više od 30.000 stanovnika Nižu stopu u granicama od 15% do 23 % Višu stopu u granicama od 25% do 34,50%
Grad Zagreb Nižu stopu u granicama od 15% do 23,60 % Višu stopu u granicama od 25% do 34,50%

 

  • Napojnice će se moći ostavljati i putem kartica, utvrđeni neoporezivi iznos je 3.360 eura godišnje, a iznos iznad neoporezivog djela oporezuje se po stopi od 20 posto
  • Viša stopa poreza na dohodak (30%) primjenjuje se za iznose iznad 50.400 eura (4.200 eura mjesečno)
  • Gradovi ili općine utvrđuju visinu poreza na vikendice (u rasponu od 0,6 eura do 5 eura po m2)
  • Vrijednost sitnog inventara iznosi 650,00 eura
  • Porezno priznato davanje donacije u iznosu većem od 2% prihoda prethodne godine
  • travnja je rok za plaćanje poreza na dobit (bez obzira na datum podnošenja prijave)
  • veljače je rok za plaćanje poreza na dohodak (bez obzira na datum podnošenja prijave)
  • Prag za upis u registar obveznika PDV-a povećan na 40.000,00 eura
  • Podiže se prag za mogućnost plaćanja poreza na dobitak prema novčanom načelu s dosadašnjih 995.421,06€ na 1.000.000,00€ ukupnog prihoda
  • U slučaju da poduzetnik ne može naplatiti dio ili cijelo potraživanje duže od jedne godine, ima pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost
  • Ukida se porez po odbitku za usluge istraživanja tržišta i poslovnog savjetovanja
  • Poreznom priznatim troškom smatra se otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih osoba, koja u svakom pojedinom razdoblju ne prelaze 665,00€ (do sada 663,61€), te se priznaje otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba do 40,00€ (do sada 26,54€)
  • Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00€ (do sada 464,53€)

2023.

Koja je minimalna plaća za 2023 godinu?
Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2023. godinu (Nar.

nov., br. 122/22.), koju Vlada RH nakon provedenog postupka savjetovanja

sa socijalnim partnerima donosi na temelju Zakona o minimalnoj

plaći, minimalna plaća za 2023. godinu iznosi 700,00 eura

bruto za puno radno vrijeme.

U odnosu na 2022. godinu, minimalna plaća je povećana za 12,5 %.

Za radnika zaposlenog s nepunim radnim vremenom minimalna

plaća se određuje razmjerno ugovorenom tjednom radnom vremenu

(čl. 3. st. 3. Zakona o minimalnoj plaći i čl. 62. st. 6. Zakona o

radu).

Koja je minimalna direktorska plaća za 2023. godinu?
Za članove uprave zaposlene s punim radnim

vremenom najniža osnovica za obračun doprinosa određuje se kao

umnožak prosječne plaće ostvarene u razdoblju siječanj – kolovoz

prethodne godine i koeficijenta 0,65, tako da prema objavljenim podacima

za 2023. godinu iznosi 888,67 eura.

Blagajnički maksimum u razdoblju dvojnog optjecaja (1.1. – 14.1.2023.)
U razdoblju dvojnog optjecaja, od 1. siječnja 2023. u 00:00 sati do 14. siječnja u 24:00 sati, obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum najviše u iznosu od:

 

  • mikro subjekt i fizičke osobe 40.000,00 kuna
  • mali subjekt 200.000,00 kuna
  • srednji subjekt 320.000,00 kuna
  • veliki subjekt 400.000,00 kuna
  • mjenjačnica 400.000,00 kuna.

 

Pravilnikom o dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 125/22.) vrijednosti blagajničkog maksimuma nisu pretvorene u eure. Pravilnik stupa na snagu 1. siječnja 2023. kada će službena valuta biti euro. Ukoliko neće biti dodatnih dopuna Pravilnika, navedene vrijednosti pretvorit će se u euro sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH.

 

Blagajnički maksimumi u eurima bit će kako slijedi:

  • mikro subjekt i fizičke osobe 5.308,91 €
  • mali subjekt 26.544,56 €
  • srednji subjekt 42.471,30 €
  • veliki subjekt 53.089,12 €
  • mjenjačnica 53.089,12 €.
Ograničenja ovrhe na plaći u 2023
Kako bismo odredili zaštićeni dio plaće prema članku 173. Ovršnog zakona u 2023. godini koristi se prosječna neto plaća u 2022.  koja je iznosila 7.583,00 kuna (NN 125/22.) (7.583 / 7.53450 = 1.006,437) – 1.006,44 eura – kriterij za 2023.

 

 

MJEEČNO NETO PRIMANJE

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE

 

DOZVOLJENA OVRHA

 

Primanje < 1.006,44 eura

 

¾ neto primanje ovršenika, ne više od 2/3 državnog prosjeka 670,96

 

¼ primanja ili sve preko 670,96

 

Primanje = 1.006,44 eura

 

Primanje > 1.006,44 eura

 

 

 

670,96

 

Sve preko 670,96

 

 

Ovršni zakon predviđa dodatnu zaštitu posebnih kategorija osoba, osobe za koje se ovrha provodi s osnova zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja i u slučaju radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, navedene dvije kategorije izdvajamo  u posebnu tablicu, radi boljeg razumijevanja.

 

 

MJESEČNO NETO PRIMANJE

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE – OVRHA RADI ZAKONSKOG UZDRŽAVANJA

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE – OVRHA RADI UZDRŽAVANJA DJETETA

 

Primanje < 1.006,44 eura

 

½ neto primanja ovršenika

 

¼ neto primanja ovršenika

 

Primanje =  1.006,44 eura

 

Primanje > 1.006,44 eura

 

½ državnog prosjeka

 

503,22

 

¼ državnog prosjeka

 

251,61

Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2023. godine
Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu izmijenjen je i način utvrđivanja visine zateznih kamata. Izmjene Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 114/22., Uredba 156/22.) i Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 114/22.) stupile su na snagu 1. siječnja 2023. Od 1. siječnja 2023. polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. Za referentno razdoblje ta kamatna stopa iznosi 2,50 %.

 

Izmijenjenim Zakonom o obveznim odnosima visina zatezne kamate utvrđuje se uvećanjem navedene referentne kamatne stope za 8 postotnih poena na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a u ostalim odnosima za 3 postotna poena. Rezultat dobiven izračunom na temelju izmijenjenog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Zakonom o obveznim odnosima je isti, temeljem čega zatezna kamata od 1. siječnja 2023. godine iznosi kako slijedi:

 

 

Odnos

 

Stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2023.

 

Ugovori između trgovaca

 

10,50%

(pros. kta stopa 2,50 + 8 p.p.)

 

Ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

 

10,50%

(pros. kta stopa 2,50 + 8 p.p.)

 

Ostali odnosi

 

5,50%

(pros. kta stopa 2,50 + 3 p.p.)

Ograničenje rada nedjeljom
Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.) nacionalni je Zakon koji na sveobuhvatan način uređuje djelatnost trgovine.

 

Prema novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana.

 

Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do petka.

 

Navedena ograničenja ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline:

 

  • željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila

 

  • benzinskih postaja

 

  • bolnica

 

  • hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

 

  • proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

 

 

 

Nadalje iznimke se odnose i na  otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

 

Dopuštena je distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica. Kiosk može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati.

 

Propis stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine. Prijelazne i završne odredbe razjašnjavaju da se u  šesnaest (16) nedjelja (iz članka 57. koje trgovac samostalno određuje kao radne) u 2023. godini neće ubrajati nedjelje koje su do stupanja na snagu bile radne.

Doprinosi za obrtnike u 2023. godini
  1. Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023 možete pogledati na:https://www.hok.hr/sites/default/files/page-docs/2023-09/Nove_osnovice_za_obra%C4%8Dun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_2023.pdf
Neoporezivi primici u 2023. godini
 

 

 

Opis

 

 

Iznos (€)

 

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom

 

U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.

 

Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika

 

 

Do 796,44 eura godišnje

 

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

 

 

Do 26,55 eura

 

Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti)

 

 

Do 132,73 eura godišnje

 

Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)

 

 

Do 663,62 eura godišnje

 

Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika

 

 

Do 995,43 eura godišnje

2022.

Koja je minimalna plaća za 2022 godinu?

U Narodnim novinama broj 117/2021 objavljena je Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu koja stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine. Uredbu je donijela Vlada Republike Hrvatske, a na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći (NN, br. 118/18).

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 4.687,50 kuna, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu od 437,50 kuna u bruto iznosu.

Promjene se odnose i na plaćanje studentskih poslova odnosno minimalnih naknada za obavljanje istih. Od 1. siječnja 2022. godine minimalna satnica će iznositi 29,30 HRK.

Prag od 15.000,00 HRK za studente koji su na poreznim karticama roditelja kao uzdržavani članovi obitelji ostaje i dalje, a ako neki studenti zarade više od 60.000,00 HRK godišnje, tada će morati plaćati sami porez i prirez na razliku koju ostvare.

 

Koja je minimalna direktorska plaća za 2022 godinu?
Mjesečna osnovica za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave ili izvršni direktor, tzv. „direktorski minimalac“ odnosno bruto I. plaća direktora,  u 2022. godini ne može biti niža od 6.199,05 kuna.

 

Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2022 možete pronaći na https://www.hok.hr/sites/default/files/article-docs/2021-12/Nove_osnovice_za_obra%C4%8Dun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_2022_0.pdf

 

Doprinosi za obrtnike u 2022. godini

Novosti u PDV-u od 01.04.2022.
Hrvatski Sabor je dana 25. ožujka 2022. godine usvojio Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje će tek ovih dana biti objavljene u Narodnim novinama, a koje će stupiti na snagu 1. travnja 2022. godine. Očekuje se i Izmjena Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koja će također tek biti objavljena u Narodnim novinama, a stupit će na snagu 2. travnja 2022. godine. 

 

U nastavku se daje pregled dobara i usluga iz čl. 38. st. 2. Zakona o PDV-u i čl. 47. st. 1 Pravilnika o PDV-u koja će od 1. travnja oporezivati stopom PDV-a od 5 %.

  1. ulaznice za koncerte
  2. sportska događanja i kulturna događanja osim onih iz članka 39. stavka 1. točke n) ovoga Zakona
  3. Dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu
  4. Jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla,
  5. maslac i margarin
  6. Isporuku živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva
  7. Isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva
  8. Isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi
  9. Isporuku žive ribe
  10. Isporuku svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka
  11. Isporuku svježih ili rashlađenih rakova: jastoga, hlapova, škampa, kozica
  12. Isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće
  13. Isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova
  14. Isporuku svježih jaja peradi, u ljusci
  15. Sadnice i sjemenje
  16. Gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode
  17. Proizvode koji se pretežito koriste kao hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce

 

U nastavku se daje pregled dobara i usluga iz čl. 38. st. 3. Zakona o PDV-u i čl. 47. st. 2. Pravilnika o PDV-u koja će se od 1. travnja 2022. godine oporezivati stopom PDV-a od 13 %.

 

  1. Menstrualne potrepštine
  2. Isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica (Na isporuku prirodnog plina u razdoblju od 1. travnja 2022. – 31. ožujka 2023. primjenjuje se stopa od 5 %)
  3. Ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku

 

Na sva dobra i usluge koji nisu navedeni u ovom pregledu PDV se plaća po stopi od 25

%.

 

 

HGK u 2022.
  • U Nar. nov., br. 5/22 objavljeno je nekoliko odluka koje se odnose na financiranje HGK te dajemo kratki osvrt na način financiranja HGK u 2022. te propisana oslobođenja.
  • Osnovne smjernice uz financiranje Hrvatske gospodarske komore propisane su Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Nar. nov., br. 144/21) kojim je propisano da se sredstva za rad Komore osiguravaju iz članarine, prihoda od: naknada za usluge i proizvode, obavljanja javnih ovlasti, tržišnih aktivnosti te izvandrednih prihoda.
  • Obveznici plaćanja i visina članarine
  • Kao i prethodnih godina, obveznici plaćanja članarine su članovi Komore, a to su sve pravne osobe koje to postaju samim upisom u sudski registar. Visina članarine (koju svake godine određuje Skupština Komore) te rokovi plaćanja propisani su Odlukom o financiranju Hrvatske gospodarske komore (Nar. nov., br. 5/22).
  • Članovi Komore se razvrstavaju u tri skupine, ovisno o gospodarskoj snazi (čl. 30. Zakona i čl. 3. Odluke) čiji se pregled daje u Tablici 1. Pravne osobe se razvrstavaju u skupine temeljem podataka iz godišnjeg financijskog izvješća koje su te osobe bile obvezne predati tijelima javne vlasti za godinu koja prethodi godini u kojoj je Odluka donesena. Budući je Odluka donesena 2021. godine proizlazi da su mjerodavni GFI za 2020. godinu. Međutim, ako nisu dostupni navedeni podaci tada se razvrstavaju u prvu skupinu uz obvezu plaćanja članarine od 150,00 kn mjesečno.
  • Ističemo da članovi Komore iz prve skupine(Tablica 1.) nemaju obvezu plaćanja članarine, ali mogu odlučiti da plaćaju članarinu dobrovoljno (vidjeti Odluku o uvjetima ostvarivanja dobrovoljnog članstva u HGK, Nar. nov., br. 5/22) i to temeljem posebne Izjave, uz obvezu plaćanja članarine u razdoblju od najmanje 12 mjeseci od davanja Izjave do opoziva. Dakle, i ovi se članovi mogu odlučiti za plaćanje članarine o čemu su dužni obavijestiti Komoru (čl. 39. Zakona o HGK).
  • Tablica 1. Visina članarine ovisno o grupi u koju su obveznici razvrstani
  • Oslobođenja od plaćanja članarine
  • Odlukom o financiranju HGK su, čl. 8.,  propisani određeni slučajevi kada članice Komore nemaju obvezu plaćanja članarine, kao i uvjeti koji moraju biti ispunjeni.
  • Slika 1. Oslobođenja od plaćanja članarine prema Odluci
  • Osim prethodno navedenih slučajeva, od obveze plaćanja članarine su oslobođene i članice Komore koje su u mirovanju, privremeno ne obavljaju gospodarsku djelatnost, a nisu u postupku stečaja ili likvidacije i upisane su u sudski registar, uz uvjet dostave Izjave o neaktivnosti ovjerene od Fine i pisanog zahtjeva za oslobođenjem od plaćanja članarine potpisanog od osobe ovlaštene za zastupanje.
  • Privremeno ukidanje plaćanja članarine od 1.1. do 30.6.2022. za članice HGK s područja pogođenih potresom
  • Temeljem Odluke o privremenom ukidanju obveze plaćanja članarine(Nar. nov., br. 5/22) privremeno se ukida obveza plaćanja članarine za članice HGK sa sjedištem na području Sisačko-moslavačke županije, kojima je onemogućeno redovito poslovanje uslijed posljedica potresa u blizici Grada Petrinje, i to od 1.1.2022. do 30.6.2022. Navedeno se oslobođenje za isto razdoblje, a  temeljem odobrene prijave o postojanju štete od prirodne nepogode, odnosi i na članice sa sjedištem na području Karlovačke i Zagrebačke županije, kojima je zbog štete prouzročene potresom onemogućeno redovito poslovanje.

Izvor: https://www.teb.hr/novosti/2022/hgk-u-2022-financiranje-i-oslobodenja-od-placanja-clanarine/

 

Izmjene koje se odnose na zatezne kamate
Nar. nov., br. 1/22 objavljena je Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje od 1.5.2021. do 31.10.2021., a iznosi 2,49%.

 Stopa zateznih kamata

Na temelju te stope izračunava se stopa zatezne kamate, koja se od 1. siječnja 2022. primjenjuje u visini od 7,49% na sljedeće odnose:

  • na poslovne transakcijeizmeđu poduzetnika odnosno između poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze (2,49% – 3 + 8) u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12 – 78/15), te
  • na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava(2,49% + 5) u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 – 126/21).

Na ostale odnose (koji dakle nisu poslovne transakcije niti su trgovački ugovori odnosno ugovori između trgovaca i osoba javnog prava) u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima od 1. siječnja 2022. primjenjuje se stopa zatezne kamate u visini od 5,49% (2,49% + 3).

U nastavku se daje pregled stopa zateznih kamata od početka primjene kune, koje su se utvrđivale na razini godine odgovarajućim Odlukama, a od 1.1.2008. primjenom Zakona o obveznim odnosima, te od 30.6.2013. primjenom Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (u odnosu na poslovne transakcije između poduzetnika odnosno između poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze).

Izvor : https://www.teb.hr/novosti/2020/zatezne-i-ugovorne-kamate-od-112022/

 

Novi (stari) rokovi predaje GFI-a
U Nar. nov., br. 22 od 23. veljače 2022. objavljen je Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima koji stupa na snagu dana 3. ožujka 2022.

Sukladno prestanku važenja predmetnog Pravilnika, godišnji financijski izvještaji i računovodstvena dokumentacija poduzetnika za 2021. podnositi će se prema starim (kraćim) rokovima propisanim Zakonom o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15 – 47/20).

Prema tome, godišnji financijski izvještaji i računovodstvena dokumentacija poduzetnika (i ostalih obveznika primjene Zakona o računovodstvu) za 2021. godinu podnosit će se Fini odnosno objavljivati u sljedećim rokovima:

  • Financijski podaci za statističke i druge potrebe(bilanca, račun dobiti i gubitka, dodatni podaci) do 30.4.2022.Godišnji financijski izvještaji za potrebe javne objave s godišnjim izvješćem (veliki i srednji), revizorskim izvješćem (obveznici) i drugim propisanim izvještajima, odlukom o utvrđivanju GFI i odlukom o podjeli dobiti/pokriću gubitka do 30.6.2022. ako je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini ili u roku od šest (6) mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine (NAPOMENA: poduzetnici mogu odabrati da GFI za potrebe javne objave za 2021. podnesu do 30.4.2022. istovremeno s financijskim podacima za statističke i druge potrebe)
  • Izjava o neaktivnosti za poduzetnika koji tijekom godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama do 30.4.2022.
  • Prijava obveze konsolidacijeza matično društvo do 30.4.2022.
  • Konsolidirani godišnji financijski izvještaji s konsolidiranim godišnjim izvješćem, revizorskim izvješćem i drugim propisanim izvještajima do 30.9.2022.ako je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini ili u roku od devet (9) mjesci od zadnjeg dana poslovne godine
  • Zasebno nefinancijsko izvješće i zasebnokonsolidirano nefinancijsko izvješće (ako se ne objave u okviru godišnjeg izvješća) objaviti na mrežnoj stranici poduzetnika u roku koji nije dulji od šest (6) mjeseci nakon datuma bilance
  • Godišnji financijski izvještaji za potrebe javne objave podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU, izrađeni, revidirani i objavljeni u skladu s pravom države članice iz koje dolazi, u roku od šest (6) mjeseci od datuma bilance

Uvažavajući predmetne izmjene odnosno prestanak važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima, te činjenicu da do ovog trenutka Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 – 144/21) nije propisan produženi rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2021. godini (kako je to bilo propisano za 2019. i 2020. godinu), za pretpostaviti je da će se i prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2021. također podnositi prema starom (kraćem) roku.

Prema tome, očekujemo da će obveznici poreza na dobit prijavu poreza na dobit i ostalu pripadajuću dokumentaciju za 2021. podnositi Poreznoj upravi najkasnije do 30.4.2022. odnosno najkasnije četiri (4) mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja.

Izvor: https://www.teb.hr/novosti/2022/gfi-za-2021-podnose-se-prema-starim-kracim-rokovima/

 

Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka
Svi građani, rezidenti RH, obvezni su prijaviti Poreznoj upravi  sve primitke (plaću, mirovinu, drugi dohodak, dohodak od kapitala i dr.) koje su ostvarili u inozemtvu. Ako to nisu do sada učinili, PU je uputila poziv da to učine prije no što zaprime službeni poziv.

Ističemo da međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost prema odredbama hrvatskog Zakona o porezu na dohodak. Kako se ističe u pozivu PU, građani koji ostvaruju samo mirovinu iz:  Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, istu u ovom postupku nemaju obvezu prijaviti, već će Porezna uprava za njih izvršiti automatsku prijavu sukladno službenim informacijama zaprimljenim međunarodnom razmjenom podataka.

Kako bi olakšali postupanje građana uz navedenu problematiku, na web stranici Porezne uprave dani su odgovori na pitanja građana vezano uz prijavu ino primitaka. Pitanja i odgovore možete pogledati ovdje

https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/NPP_dobrovoljna_prijava_ino_primitaka.aspx

 

Ovrha na plaći – ograničenja i izuzeća u 2022
Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086,00 kune (Nar. nov., br. 118/21).

S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2022. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2021. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2022. godine.

U nastavku dajemo pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2022. godine.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 7.086,00 kn

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 7.086,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

  • 771,50 knako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 7.086,00 kn)
  • 543,00 knako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 7.086,00 kn)
  • 724,00kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 7.086,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.724,00 kn, dok je iznos od 3.276,00 kn raspoloživ za ovrhu.

Neto plaća je manja od 7.086,00 kn

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086,00  kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

  • 1/4 neto plaće radnikaako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta
  • 1/2 neto plaće radnikaako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
  • 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.724,00 knako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 5.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.750,00 kn (3/4 njegove plaće), dok je 1.250,00 kn podložno ovrsi.

Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 6.298,66 kn do 7.085,99 kn, pripast će iznos od 4.724,00 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.

Druga primanja radnika izuzeta od ovrhe

Od ostalih primanja i naknada koja se tiču radnog odnosa od ovrhe su prema čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja, ali samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima:

  1. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
  2. dar za djecu do 15. godine života
  3. potpore za novorođenče,
  4. potpore zbog invalidnosti radnika
  5. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
  6. potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika
  7. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,
  8. prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),
  9. novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika,
  10. nagrade radnicima za navršene godine radnog staža
  11. dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu,
  12. dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu,
  13. dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU-a radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca
  14. pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

Račun na koji se isplaćuju primanja izuzeta od ovrhe

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe temeljem čl. 172. i 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznosi plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Kako zaštiti drugi dohodak?

Opisana pravila ovrhe na plaći primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima), ali pod uvjetom da imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, što ovršenik mora dokazati javnom ispravom.

Pod javnom ispravom podrazumijeva se Potvrda o visini dohotka i primitka koju na zahtjev izdaje ispostava Ministarstva financija – Porezna uprava. Ta Potvrda se dostavlja Fini, koja će nakon što otvori zaštićeni račun, o tome izvijestiti isplatitelja kojeg je ovršenik naveo kao isplatitelja drugog dohotka (Napomena: može se navesti samo jedan isplatitelj, koji onda primjenjuje pravila za ovrhu na plaći na isplatu drugog dohotka).

Izvor : https://www.teb.hr/novosti/2021/ovrha-na-placi-ogranicenja-i-izuzeca-u-2022/

 

2021.

Koja je minimalna plaća za 2021 godinu?
Uredbom o visini minimalne plaća (Nar. nov., br. 119/20) propisana je minimalna plaća za razdoblje
od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. u bruto iznosu od 4.250,00 kn.

Minimalna plaća je Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 118/18) propisana kao najniži
mjesečni iznos brutoplaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Radnicima
koji rade u nepunom radnom vremenu minimalna plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno
ugovorenom radnom vremenu.

Ujedno podsjećamo i na čl. 12. Zakona kojim je propisano da se, za radnike za koje je poslodavac
do
stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanjenu osnovicu sukladno čl. 2. st. 4.
Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov. br. 39/13 i 130/17), mjesečna osnovica za obračun doprinosa
na osnovicu prema plaći utvrđenu prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obvezna
osiguranja umanjuje za razdoblje od 1.1.2019. do 31.12.2019. za 50% te za razdoblje od 1.1.2020.
do 31.12.2020. za 25% iz čega slijedi da se pri isplati minimalnih plaća za 2021. više ne primjenjuje
nikakvo umanjenje osnovice za obračun doprinosa na plaću. To znači da će poslodavci koji isplaćuju
minimalnu plaću, ako se ne donese neki posebni propis, morati obračunati i doprinos za
zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5% na bruto iznos minimalne plaće.
Koja je minimalna direktorska plaća za 2021 godinu?
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od
umnoška
svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65. Odnosno, od 1. siječnja 2021. godine, ona ne može
biti niža od 5.967,65 kn. Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana
uprave
Što ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od 5.967,65 kn?
Tada će direktor trebati platiti razliku između obračunatih doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj
osnovici 5.967,65 kn te mjesečne osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao
osigurana osoba.
Kada i kako se utvrđuje razlika u odnosu prema minimalnoj mjesečnoj osnovici 5.967,65 kn?
Porezna uprava će godišnjim obračunom utvrditi možebitnu razliku doprinosa za uplatu te izdati
rješenje za njeno plaćanje.

Pri utvrđivanju godišnje obveze doprinosa priznaju se ostvarena oslobođenja od plaćanja
doprinosa na plaću za:

– mladu osobu do 30 godina života;

– osobu koja se prvi put zapošljava;

– dijete hrvatskog branitelja starijeg od 29 godina
Tko je obveznik plaćanja razlike između minimalne godišnje osnovice i manje obračunate osnovice za obračun doprinosa?
Prema odredbama Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2020. za direktora (zaposlenog člana uprave),
obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac. No, za
obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja je sam direktor
.
Nove Šifre osobnih primanja:
Od 1.3.2021. primjenjuju se nove šifre osobnih primanja pri popunjavanju naloga za plaćanje od
strane poslodavca prilikom isplate plaće i neoporezivih primitaka radniku te pri isplatama fizičkim
osobama od strane drugih isplatitelja.

Donošenje i objava novih šifri osobnih primanja rezultat je između ostaloga i proširenja popisa
primanja koji su izuzeti od ovrhe sukladno odredbama čl. 172. Zakona o izmjenama i dopunama
Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 131/20).

U Šifarniku osobnih primanja, ostalih i povremenih davanja crvenom bojom su označene razlike u
opisu vrste osobnog primanja te nove šifre u odnosu na ranije primjenjivani Šifarnik vrsta osobnih
primanja.



Porezna reforma 2021
a.) Porez na dohodak
U 2021. godini smanjuju se stope oporezivanja porezom na dohodak koje se primjenjuju pri
oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti:

porezna stopa od 24% smanjuje se na 20%

porezna stopa od 36% smanjuje se na 30%

porezna stopa od 12% smanjuje se na 10%.

Osoba koja ima bruto plaću 6.000 kuna te prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih odbitaka, u
2020. godini je ostvarivala neto plaću od 4.573,44 kune što će se zbog smanjivanja poreznih
stopa u 2021. povećati za 37,76 kuna na 4.611,20 kuna. Pod istim pretpostavkama, bruto plaća
od 12.000 kuna povećat će za 264,32 kune neto plaću s 8.014,08 na 8.278,04.

Smanjenje stope od 12% na 10% umanjite će porez i prirez na dohodak ostvaren od samostalne
djelatnosti u paušalnom oporezivanju kao i porez i prirez na dohodak koji se plaćaju prilikom
isplate dobiti iz trgovačkih društava.

Ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne
primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.
Svi dohoci za koje se utvrđuje godišnji porez na dohodak ulaze u prag od 360.000 kuna ispod
kojeg će se porez plaćati po stopi od 20%, a iznad kojeg po stopi od 30%.

b.) Porez na dodanu vrijednost

Povećava se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15
milijuna kuna godišnje umjesto dosadašnjih 7,5 milijuna. Porezni obveznici koji žele početi
primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2021. godine

mogu najkasnije do 20. siječnja 2021. godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne
uprave.

Proširuje se mogućnost primjene obračunske kategorije PDVa pri uvozu iz trećih zemalja.
Smatrat će se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika
PDVa iskaže kao obvezu u prijavi PDVa, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDVa
prethodno mu je, uz ispunjene uvjete, Carinska uprava kroz carinsku deklaraciju izdala
odobrenje o plaćanju PDVa pri uvozu putem prijave PDVa.

Ukida se oslobođenje od plaćanja PDVa za male pošiljke uvezene u Europsku uniju čija je
vrijednost manja od 22 eura od 1. srpnja 2021. Kod prodaje dobara na daljinu vrijednosti do
1.135 kuna, od strane poreznog obveznika koji nema sjedište u EU putem uporabe elektroničkog
sučelja osobi koja nije porezni obveznik u EU, isporučiteljem će se smatrati porezni obveznik koji
putem elektroničkog sučelja omogućuje prodaju te će on biti obvezan obračunati PDV u
trenutku prodaje.

Od 1. srpnja 2021. godine stupa na snagu primjena posebnog postupka oporezivanja kod
isporuka usluga i prodaju dobara na daljinu osobama koji nisu porezni obveznici u drugim
državama članicama. Do ove promjene su se npr. hrvatski porezni obveznici koji isporučuju
dobra fizičkim osobama s boravištem u drugim državama članicama po prelasku određenog
praga isporuka u svakoj od tih država morali registrirati za PDV. Primjenom ovog postupka
izbjegava se potreba za ovim registriranjem, a PDV se prijavljuje i plaća u Hrvatskoj iako se i
dalje obračunava po stopi koja vrijedi u zemlji u koju se isporuka obavlja.

c.) Porez na dobit

Za sve porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna godišnje smanjuje se
porezna stopa s 12% na 10%. Oporezivanje dobiti po stopi 10% primjenjivat će se prvi puta za
dobit ostvarenu u 2021. godini. Uzimajući u obzir gore opisana smanjenja stopa poreza na
dohodak, na primjeru osobe koja prirez plaća u Zagrebu, ukupno porezno opterećenje isplaćene
dobiti iz poduzeća s prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna smanjuje se s 24,46% na 20,62%.

Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10% prilikom
isplate dobiti inozemnim dioničarima i članovima društva koji nisu fizičke osobe

d.) Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Prema već važećim propisima, od 01.01.2021. na fiskalnim računima koji sadrže JIR i ZIK bit će obavezan i
QR kod uz pomoć kojeg će građani moći lakše provjeravati fiskalizaciju računa kod Porezne uprave. Od
istog datuma, također prema već važećim propisima, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije
prodaje putem samoposlužnih uređaja.

Doprinosi za paušalne obrtnike u 2021. Godini
Doprinosi za paušalne obrtnike su se naspram 2020. povećali, pa će oni u 2021. godini iznositi
1.340,43kn. Detaljnije stavke doprinosa donosimo u sljedećoj tablici

https://plaviured.hr/wp-content/uploads/2020/12/doprinosi-pausalni-obrt-2021.-zicer-plavi-ured.png

Mjesečni doprinosi se plaćaju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, što znači da ćemo do 15.
siječnja 2021. godine platiti doprinose u iznosu od 1.276,33 kn, a od 15. veljače 2021. godine
1.340,43 kn.

Izvor: Plavi ured (
https://plaviured.hr/izmjeneupausalnomobrtu2021/)

Paušalni porezi u 2021. godini
Za razliku od dosadašnjih 12%, od 2021. godine se godišnji paušalni porez na dohodak
obračunava po stopi od 10% što će predstavljati određenu uštedu za paušalne obrtnike.

Razliku u tim iznosima naspram 2021. godine naveli smo u stupcu „Razlika“ sljedeće tablice:

https://plaviured.hr/wp-content/uploads/2020/12/pau%C5%A1alni-porezi-2021.-godina.png


Dakle, do 31. prosinca 2020. godine se još plaća paušalni porez na dohodak u iznosu od 12%,
dok se 31. ožujka i ostatak 2021. godine plaća tromjesečni predujam paušalnog poreza na
dohodak po stopi od 10%.

Izvor: Plavi ured (
https://plaviured.hr/izmjeneupausalnomobrtu2021/)

Zaštita na radu
Prema čl. 20. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14 96/18; u nastavku: ZZR)
poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika,
stanjem zaštite na radu i brojem radnika.

Poslodavci s 50 i više radnika

Poslodavci koji zapošljavaju 50 i više radnika obvezni su obavljanje poslova zaštite na radu
ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu.

Kod poslodavca koji zapošljava od 50 do uključivo 249 radnika, poslove zaštite na radu
obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja. Iznimno, ako kod poslodavca
najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu
može obavljati najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja.

Kod poslodavca koji zapošljava od 250 do uključivo 499 radnika, poslove zaštite na radu
obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja i jedan stručnjak zaštite na radu I.
stupnja, a do svakih sljedećih 500 radnika još najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II.
stupnja. Iznimno, ako kod ovih poslodavaca najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo
poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu može obavljati najmanje jedan stručnjaka
zaštite na radu II. stupnja, a na svakih sljedećih 2000 radnika još najmanje po jedan stručnjak
zaštite na radu II. stupnja.

Prema Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika (Nar. nov., br. 112/14 i 129/19), poslovima
s malim rizicima smatraju se administrativni, uredski poslovi i slični poslovi, a iz popisa
poslova navedenih u Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika vidljivo je da uz osobe iz
područja tehničkih, biotehničkih i prirodnih znanosti te poslove mogu obavljati i osobe
društvenih znanosti, pa kada se radi o pretežnom obavljanju poslova s malim rizicima (više od
80 % radnika) stručnjak zaštite na radu može također biti i osoba koja ima obrazovanje iz
područja društvenih znanosti (npr. ekonomija, pravo, psihologija, pedagogija i sl.), a također i
iz drugih područja koja odgovaraju poslovima s malim rizicima.

Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika

Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati
sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o
radu sa stručnjakom zaštite na radu.

Ovi poslodavci mogu poslove zaštite na radu obavljati oni sami ili njihovi ovlaštenici, ako:

ispunjavaju uvjete za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja ili

su stekli potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom školovanja ili

su položili državni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojim je obuhvaćena i materija
zaštite na radu ili

su položili majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja, u kojemu je bila obuhvaćena i zaštita na
radu

Osoba koju je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu upisuje se u
Informacijski sustav zaštite na radu prema Uputama za pristup elektroničkoj usluzi koje se
objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad.

Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim pos lovima, dao
ovlaštenja za provedbu zaštite na radu. Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja ima
najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja:

je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ili

ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu, ili

posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po programu
odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.

Objektivne i opravdane okolnosti za ugovaranje s ovlaštenom osobom

Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u
slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam,
odnosno te poslove ugovoriti na jedan od prethodno navedenih načina. Ovlaštena osoba je
pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova
zaštite na radu.

Prema čl. 5. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (Nar. nov., br. 126/19)
objektivnim i opravdanim razlozima smatraju se:

započinjanje obavljanja djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca
nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu

nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka
zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad su nastupili ti razlozi

ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na
neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom spremom za polaganje stručnog
ispita za stručnjaka zaštite na radu

ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike
za privremeno obavljanje poslova, što povećava zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u
skladu s ovim Pravilnikom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci
neprekidno, a prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja

ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika ne može organizirati obavljanje poslova
zaštite na radu jer kod poslodavca nema radnika koji ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.

Stručnjak zaštite na radu kojega je ovlaštena osoba odredila za obavljanje poslova zaštite na
radu kod poslodavca obvezan ih je obavljati na mjestima rada poslodavca. Nakon obavljenih
poslova stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe obvezno u pisanom obliku obavještava
poslodavca o utvrđenom stanju primjene pravila zaštite na radu te o mjerama za
unaprjeđenje stanja.

Više poslodavaca na istoj lokaciji

Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu međusobno ugovoriti zajedničko
obavljanje poslova zaštite na radu, primjenjujući navedeni kriterij broja radnika i ostale
spomenute kriterije

Izvor:
https://www.teb.hr/novosti/2021/obavljanjeposlovazastitenaradu/

2020.

Novi ovršni zakon na snazi od 27.11.2020.
Prema novom ovršnom zakonu koji je na snazi od 27.11.2020. prehrana radnika te nagrada za ostvarene rezultate izuzeta je od ovrhe te može biti uplaćena na zaštićeni račun.

LINK na FINA stranice: https://www.fina.hr/primanja-i-naknade-koji-su-izuzeti-iz-ovrhe

Koliko iznose dnevnice za službena putovanja ?
Novim Pravilnikom povećao se neoporeziv iznos dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu

Od 1.rujna 2019.g. iznos neoporezive pune dnevnice umjesto dosadašnjih 170,00 kn iznosi 200,00 kn, a pola dnevnice umjesto dosadašnjih 85,00 kn iznosi 100,00 kn.

Koliko iznosi minimalna bruto plaća za 2020.godinu?
Minimalna, najniža moguća bruto plaća 2020. godine za puno radno vrijeme iznosi 4.062,51 kn, tj. iznos neto minimalne plaće 2020. godine koju će radnik primiti iznosi 3.250,00 kn za cijeli mjesec što je neto povećanje za 250 kn u odnosu na 2019. godinu.
Koliko iznosi minimalna bruto plaća direktora?
Minimalna, najniža moguća direktorska bruto plaća 2020. godine za puno radno vrijeme iznosi 5.682,30 kn za cijeli mjesec što je neto povećanje za  191,10 kn u odnosu na 2019. Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana uprave (cca 4.334,00 kn).
Koji se odbitak primjenjuje za plaće iz 12.mjeseca prethodne godine?
Za plaće od 12. mjeseca 2019. godine primjenjuje se osobni odbitak isplata u 1.mjesecu u iznosu od 4.000,00 kn .
Kako se računa minimalna plaća za nepuno radno vrijeme?
Za nepuno radno vrijeme najniža isplata plaće za određeni mjesec izračunava se tako da se minimalna plaća obračuna razmjerno prijavljenim satima rada.
Kada i pod kojim uvjetima poslodavac može neoporezivo plaćati troškove redovne skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja (vrtić i jaslice)?
  • Prema mišljenju Porezne upraveposlodavac može za cijelu 2019. godinu radniku platiti naknadu za troškove redovne skrbi djece radnika do visine stvarnih izdataka.
  • Neoporeziva naknada isplaćuje se na temelju vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja  i drugih pravnih ili fizičkih osoba koje na temelju posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi.
  • Vjerodostojnom dokumentacijom smatra se račun, ugovor, uplatnica (može glasiti na dijete). Naknada se mora uplatiti na račun radnika.
  • Djecom se smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju i predškolske su dobi.
Koje su izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost u 2020. godini?
  • zadržana opća stopa od 25%
  • proširen obuhvat stope od 13%
    za nositelje fonogramskih prava
    za pripremanje i usluživanja jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu čime su obuhvaćeni i catering objekti, te objekti jednostavnih usluga (klupa, štand, kolica i sl.),
  • povećan prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7,5 mil kn
  • izjednačena primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa (zdravstvo, školstvo i sl.) kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti odnosno primjena oslobođenja neovisno o institucijskom obliku pružatelja usluge
  • usklađenje s Direktivom Vijeća EU – pojednostavljenje kod premještanja dobara u drugu državu članicu EU; definiranje isporuke s prijevozom kod isporuka u nizu i određivanje PDV ID broja kao materijalnog uvjeta za primjenu oslobođenja
Koje su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak u 2020. godini?
  • povećan osnovni osobni odbitak s 3.800 kn na 4.000 kn
  • umanjena porezna obveza za 100% mladima do 25 godina života te za 50% mladima od 26 do 30 godina života za plaću do godišnje osnovice od 360.000,00 kn
  • u cenzus od 15.000,00 kuna za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
  • proširen obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak:
    – primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu
    – naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa
    – uplate premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika do propisanog iznosa
  • naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju se drugim dohotkom
  • predujam poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga obračunava se na iznos primitka nakon odbitka propisanog neoporezivog iznosa od 15.000,00 kn i osnovnog osobnog odbitka
  • poslodavcima se omogućava uvid u poreznu karticu pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca
  • poslodavcu/isplatitelju plaće omogućava se uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka bivšeg radnika najkasnije do dana dospjelosti plaće s ciljem administrativnog rasterećenja
  • poslodavcu/isplatitelju omogućava se uvid u isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca zbog čega ti radnici više nemaju obvezu podnošenja izjava o primljenim neoporezivim primicima
  • izjednačen porezni tretmana otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i kod obveznika poreza na dobit
  • porez i prirez porezu na dohodak od najma u turizmu u paušalnom iznosu plaća se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze
  • propisana obilježja nesamostalnog rada utvrđivanjem kroz tri kriterija:  1. kontrola ponašanja
    2. financijska kontrola
    3. odnos među strankama
  • uređena obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu, više neće utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati temeljem izvješća
  • pojednostavljen način izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima.
Koje su izmjene i dopune Općeg poreznog zakona u 2020. godini?
  •  proširene odredbe o prividnim pravnim poslovima u dijelu korištenja poreznih pogodnosti s ciljem i svrhom za koju nisu namijenjene – jačanje načela „Sadržaj iznad forme“
  • iznimno od posebnih propisa poreznom obvezniku koji dobrovoljno prijavi inozemni primitak radi plaćanja dužnih poreza i doprinosa omogućen nastanak porezne obveze danom prijave inozemnog primitka neovisno kad su primici zaista ostvareni
  • u razdoblju od dana smrti poreznog obveznika te sve do izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima, ne teče zastara za dug ostavitelja u trenutku smrti
Koje su izmjene Zakona o fiskalizaciji u 2020. godini?
  •  od 1. travnja 2020. godine uvedena obveza fiskaliziranja pratećih dokumenata (ponuda, narudžba i slično) koji se izdaju prije računa na kojima se navode podaci o plaćanju
  • od 1. siječnja 2021. godine uvedena obveza iskazivanja dvodimenzionalnog koda (QR kod) na računu
Koliko iznosi regres?
Članak 5. Pravilnika o porezu na dohodak se mijenja i glasi:

Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) iznosi 3.000,00 kn umjesto dosadašnjih 2.500,00.

Koliko iznose paušalne naknade za podmirivanje troškove prehrane radnika i kako se isplaćuju?
  •  Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 5.000,00 kn godišnje.
  • Neoporezivo se može isplatiti u bilo koje vrijeme i bilo kojem iznosu do 5.000,00 kn godišnje na račun radniku.
  • Radnik je obvezan poslodavca pisanom izjavom obavijestiti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca za to porezno razdoblje ostvario isplate naknada i u kojem iznosu.
  • Poslodavac u 2020. godini može radniku isplatiti novčanu paušalnu naknadu za troškove prehrane na račun u punom iznosu do 5.000,00 kn.
  • Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije do – 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem .
  • Računi o obavljenim uslugama prehrane moraju glasiti na poslodavca i biti podmireni bezgotovinskim putem . Može se ostvariti u ugostiteljskim objektima ili kupnjom u trgovinama.
  • Radnik je obvezan poslodavca pisanom izjavom obavijestiti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca za to porezno razdoblje ostvario podmirenje troškova i u kojem iznosu.
  • Poslodavac u 2020. godini može radniku platiti troškove prehrane za razdoblje 2020. godine do iznosa 12.000,00 kn.
  • Skrećemo pozornost da radnik u jednom poreznom razdoblju (godini) od jednog ili više poslodavaca ne može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane. Radnik za trošak prehrane na nivou godine neoporezivo može primiti ili do 5.000,00 kn paušalne naknade ili do 12.000,00 kn na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Na koji način se može ostvariti naknada troškova smještaja za vrijeme radnog odnosa?
  • Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem.

Naknada troškova smještaja može se ostvariti na tri načina :

 

  • kada poslodavac ugovori smještaj s pružateljem usluga smještaja, te podmiruje troškove bezgotovinskim putem
  • troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca.

Poslodavac u 2020. godini može radniku platiti troškove smještaja za razdoblje smještaja 2020.godine u visini stvarnih izdataka.

Ako je smještaj organiziran kod samog poslodavca, radniku se taj trošak smatra neoporezivim primitkom u stvarnom iznosu o čemu poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju.

2019.

Minimalna bruto i neto plaća u 2019. godini
Minimalna, najniža moguća bruto plaća 2019. godine za puno radno vrijeme iznosi 3.750,00 kn, tj. iznos neto minimalne plaće 2019. godine koju će radnik primiti iznosi 3.000,00 kn za cijeli mjesec što je neto povećanje za 248,16 kn u odnosu na 2018. godinu.

Minimalna plaća u navedenom iznosu počinje se isplaćivati za siječanj 2019. godine, tj. najčešće u veljači za 1. mjesec.

Za nepuno radno vrijeme najniža isplata plaće za određeni mjesec izračunava se tako da se minimalna plaća obračuna razmjerno prijavljenim satima rada.

Od tri doprinosa koji se obračunavaju na plaću (tzv. bruto 2) koje plaća poslodavac ukidaju se doprinos za obvezno osiguranje za nezaposlenost od 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%, ukupno 2,2 %, dok se doprinos za zdravstveno osiguranje povećava se s 15% na 16,5%, tj. za 1,5%

Određeni sektori, kao na primjer građevinska djelatnost, imaju propisane minimalne iznose plaća prema kolektivnom ugovoru i tarifnim iznosima koji su viši od osnovnih zakonski propisanih iznosa minimalne plaće

Poslodavci koji su koristili olakšicu 50% na doprinose na plaću, tj. za radnike koji su imali ugovorenu i primali su minimalnu plaću u 2018. godini istu neće moći koristiti za novozaposlene radnike već samo na one koji su ranije koristili tu olakšicu.

Izuzetak su radnici koji su prema prošlogodišnjem zakonu trebali najmanje 12 mjeseci primati minimalnu plaću da bi stekli uvjete za olakšicu od 50% za doprinose na plaću. Ako se taj uvjet ispuni u 2019. godini moći će u 2019. godini koristiti olakšicu 50%, dok će se ona 2020. godine smanjiti na 25%.

Zakon o fiskalizaciji
U Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom iza čl. 27. dodan je članak 27.a prema kojem od 1. siječnja 2019. godine ako obveznik fiskalizacije, neovisno o razlogu, prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju (narudžbenica, ponuda, predračun i sl.), na tom dokumentu mora vidno pisati napomena “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”.
Obveznika fiskalizacije ovaj Zakon određuje neovisno o načinu naplate. Npr., obveznik fiskalizacije koji naplatu ne obavlja u gotovini, također fiskalizira račun ali na način da izdaje račun sa svim propisanim elementima ovim Zakonom. Obveznik fiskalizacije koji naplatu obavlja u gotovini, fiskalizira račun na način da izdaje račun sa svim elementima propisanima ovim Zakonom kao obveznik fiskalizacije koji naplatu ne obavlja u gotovini, ali uz dodatne elemente na računu: ZKI i JIR.
Dakle, do službenog drugačijeg tumačenja (Ministarstva financija) ova zakonska odredba je jasna pa i sama primjena ove odredbe ne bi trebala biti sporna

Za određene djelatnosti su propisane iznimke tko se smatra obveznikom fiskalizacije. Propisuje se obveza fiskalizacije za prodaju robe ili usluga putem automata (primjerice automate za tople/hladne napitke, za grickalice i sl.). Dakle, postupak fiskalizacije će se provoditi i kod prodaje putem samoposlužnih uređaja, ali na način da se ne zahtijeva izdavanje računa već se propisuje obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja. Znači fiskalizacija prodaje putem samoposlužnog uređaja ne znači izdavanje fiskaliziranog računa kupcu već prijavu prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja, a ova prijava će se odvijati putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave. Na ovaj se način uvodi nova kategorija fiskalizacije (fiskalizacija za prodaju robe ili usluga putem svih vrsta samoposlužnih uređaja) koja će se obavljati kroz prijavu prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja, pri čemu ne postoji obveza izdavanja računa. Međutim, samoposlužni uređaji koji već imaju mogućnost izdavanja računa mogu i dalje izdavati račune, ali će biti obvezni provoditi fiskalizaciju kroz prijavu prodanih roba ili usluga putem instaliranog softvera. Kako bi se obveznicima fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu, ove odredbe će se primjenjivati od 1. siječnja 2021. Ako iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na istome će po novome morati vidno napisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Novčanom kaznom od 30.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, obveznik fiskalizacije, a od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik ili fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik fiskalizacije ako prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, a na kojem vidno ne piše „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN “. Uz navedeno, za ovaj prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, obveznik fiskalizacije. Za postupanje u slučaju nemogućnosti izdavanja računa koji sadrži Jedinstveni identifikator računa u tekstu Zakona dodatno se naglašava da se računi koji su, zbog prekida uspostavljene elektroničke veze sa Poreznom upravom, izdani sa sadržajem propisanim odredbama članka 9. Zakona (vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaka načina plaćanja računa i zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije), ali bez podataka o Jedinstvenom identifikatoru računa, smatraju ispravnim ako obveznik fiskalizacije u roku od dva dana, računajući od dana kad je došlo do prekida veze, uspostavi elektroničku vezu i dostavi Poreznoj upravi sve takve račune. Kada dođe do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja često nije moguće ponovno uspostaviti rad istog u Zakonom propisanom roku od dva dana. Produljuje se rok u kojem je obveznik dužan uspostaviti rad naplatnog uređaja i to sa dva na pet dana. Navedeni rok vrijedit će i za obvezu dostavljanja Poreznoj upravi svih izdanih računa, putem uspostavljene elektroničke veze. Propisane su novčane kazne i ako obveznik fiskalizacije ne osigura zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu podataka s Poreznom upravom te ako ne istakne obavijest o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja na samoposlužnom uređaju. Novčane kazne su propisane za obveznike fiskalizacije: pravnu osobu, odgovornu osobu i fizičku osobu obrtnika ili fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

Porez na dodanu vrijednost - 2019. god.
Smanjenje porezne stope PDV-a na 13% za pojedine proizvode i to na isporuku:
– živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
– svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
– svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi;
– žive ribe;
– svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka;
– svježih ili rashlađenih rakova: jastozi, hlapovi, škampi, kozice;
– svježeg ili rashlađenog povrća, korjena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće;
– svježeg i suhog voća i orašastih plodova;
– svježih jaja peradi, u ljusci; Smanjenje porezne stope PDV-a na
13% za usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo. Smanjenje porezne stope na 5% svih lijekova koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode. Mijenja se odredba o primjeni snižene stope PDV-a na knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje tako da su brisane riječi: “u svim fizičkim oblicima” te su dodane riječi: “osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja”. Vezano za izmjenu snižene stope za novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, izmijene su obavljene na način da su brisane riječi: “otisnute na papiru” kako bi se izjednačila stopa PDV-a za knjige, novine i časopise neovisno o tome u kojem su obliku te su dodane riječi: “osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja”. Upisivanje u registar obveznika PDV-a i tijekom godine poreznih obveznika koji su i tijekom razdoblja (godine) oporezivanja ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a (300.000,00 kn). Ukidanje obveze podnošenja prijave za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. (Obrazac INO PPO). U slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja uvodi se mogućnost da Porezna uprava od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen traži podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Ako porezni obveznik ne podnese instrument osiguranja, Porezna će uprava ukinut PDV identifikacijski broj o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Uvođenje dostave novih podataka za praćenje tijeka dobara, podnošenje posebnih evidencija o primljenim računima. Kod primjene prijenosa porezne obveze određuje se da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje u slučaju ako isporuku obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj biti će obvezan platiti PDV kada mu se obavi isporuka betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura). Izmjena članka 76. stavka 8. Zakona o PDV-u koji se odnosi na plaćanje PDV-a pri uvozu strojeva i opreme putem prijave PDV-a na način da navedena odredba jasno određuje mogućnost primjene isključivo u situacijama uvoza dugotrajne materijalne imovine. Usklađivanje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za odbitak pretporeza 50% kod osobnih automobila (neovisno o vrijednosti, 400.000, 00 kn) i prava na pretporez za plovila i zrakoplove.
Osobnim automobilima smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala.
Iznimno, porezni obveznik može odbiti ukupni pretporez ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila. Usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu
pojednostavljenja određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, a za poseban postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Republici Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Pojednostavljenja će omogućiti poreznim obveznicima koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge da se registriraju te prijavljuju i plaćaju PDV u jednoj državi članici, odnosno u Republici Hrvatskoj za sve isporuke elektroničkih usluga primateljima unutar Europske unije.
Pojednostavljenje se sastoji u sljedećem:
– Uvodi se prag od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, pojednostavilo poslovanje. Naime, porezni obveznici koji sada primjenjuju posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga obvezni su obavljene isporuke oporezivati prema mjestu potrošnje, odnosno PDV-om države članice potrošnje. Međutim, radi pojednostavljenja poreznim obveznicima koji obavljaju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, propisuje se da je mjesto isporuke elektroničkih usluga u državi članici njihova sjedišta. Za porezne obveznike sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mjesto isporuke bit će Republika Hrvatska te će obavljene elektroničke usluge biti oporezive hrvatskim PDV-om do prelaska spomenutog iznosa. Primjena navedenog praga je opcionalna za porezne obveznike, odnosno porezni obveznik može odlučiti da neće primjenjivati propisani prag i da će obavljene elektroničke usluge u druge države članice oporezivati prema mjestu potrošnje, odnosno državi članici potrošnje što ih obvezuje dvije kalendarske godine.
– Izdavanju računa prema pravilima o izdavanju računa države članice u kojoj porezni obveznik isporučitelj ima sjedište. Navedeno znači da će porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga primjenjivati pravila izdavanja računa propisana hrvatskim propisima, umjesto, kako je slučaj sada, pravila svake države članice potrošnje u koju obavljaju isporuke elektroničkih usluga.
– Definiranju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji. Naime, porezni obveznici koji nemaju sjedište u Europskoj uniji, a registrirani su za potrebe PDV-a u nekoj državi članici, jer primjerice obavljaju povremene transakcije koje podliježu plaćanju PDV-a u toj državi članici, ne mogu se koristiti ni posebnim postupkom oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike koji nemaju sjedište u Europskoj uniji ni posebnim postupkom oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike sa sjedištem u Europskoj uniji. Kako se takvi porezni obveznici ne bi trebali registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u koju isporučuju elektroničke usluge omogućava im se primjena posebnog postupka oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike koji nemaju sjedište u Europskoj uniji na način da se mijenja definicija poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije
.
Dohodak i doprinosi - 2019. godina
Povećanje iznosa porezne osnovice do 30.000,00 kn za primjenu porezne stope od 24%. Primjena stope 36% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kn. Neoporeziva isplata nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje (primjena već od 1. prosinca 2018.).
Božićnica ostaje 2.500,00 kn, uvodi se nova neoporeziva isplata: Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje. JOPPD oznaka 63 (Prilog 4). Objavljena je nova verzija XML sheme JOPPD obrasca koja sadrži novu šifru neoporezivog primitka (šifra 63). Nova šifra u primjeni je od 01.12.2018. godine. Shemu se može preuzeti klikom miša
ovdje. Obavijest Porezne uprave o neoporezivoj isplati nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnikamože se vidjeti ovdje. Godišnji porez na dohodak će se plaćati po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna. Usklađivanje visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak, sa ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja, a u rasponu od 150,00 kuna do 1.500,00 kuna. Visina paušalnog poreza će se utvrditi po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.
Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna su za 2019. godinu donijeti Odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. godine te iste dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. veljače 2019. godine. Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, određuje se u iznosu od 750,00 kuna. Konačno oporezivanje primitaka
sezonaca u poljoprivredi oporezivanjem po stopi od 12%. Jednako tako godišnju poreznu prijavu ne podnosi porezni obveznik za drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Uzdržavanom djecom smatraju se i djeca, odnosno pastorčad koju poočimi i pomajke uzdržavaju te se uzdržavanim članovima smatraju maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava. Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove (uz već do sada propisano) ne će se uzimati u obzir i:
– odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti;
stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja te
– potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke od nesamostalnog rada.
I ako odredba o stipendijama može biti dvojbena iza riječi stipendije stavljen je zarez, a u pojašnjenju zakonodavca uz konačni prijedlog ovog Zakona dodatno stoji:
Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir stipendije bez obzira tko je isplatitelj. Dakle, uvjet isplate iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja odnosi se samo na nagrade. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje (ranije 3%), osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave. Briše se odredba kojom je bilo propisano da se dohotkom od osiguranja smatraju i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod, odnosno izdatak Propisuje se jednostavniji način godišnjeg obračuna poreza na dohodak za porezne obveznike umirovljenike te za kategoriju poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina). Dalje, godišnji porez na dohodak će se utvrđivati prema poreznoj osnovici kao i do sada, a tako utvrđen godišnji porez će se umanjiti za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Od tako utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.
To će se primjeniti
već pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu i nadalje. Mijenja se način oporezivanja primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima te se isti više ne će smatrati dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala. Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. Zakona plaćat će se po odbitku, po stopi od 24%. Dohotkom od kapitala smatrat će se i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti. Pojednostavit će se oporezivanje dohotka ostvarenog u ili iz inozemstva radi činjenice da se na inozemnim ispravama dohodak iskazuje kao oporezivi dohodak sukladno inozemnim porezno pravnim pravilima. Pojednostavit će se oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti u inozemstvu, izbjegava se obveza da porezni obveznici vode poslovne knjige i u Republici Hrvatskoj po drugačijim pravilima. Ostavlja se mogućnost da porezi obveznici plaćaju predujmove poreza na dohodak i za njih dostavljaju propisane izvještaje u Republici Hrvatskoj te na taj način odaberu da se taj dohodak utvrđuje na osnovu hrvatskih poreznih propisa. Po osnovi ostvarene naknade koju ostvare fizičke osobe – nerezidenti više ne će postojati obveza obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak u slučajevima kada je na te naknade plaćen porez po odbitku u skladu s propisima kojima je uređeno oporezivanje dobiti. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit propisuje da se na naknade za nastupe (usluge) inozemnih umjetnika i športaša plaća porez po odbitku po stopi od 15% u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu umjetnika i/ili športaša. Dopunjuje se odredba kojom je propisano da se dohotkom ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju niti primici po osnovi troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
Propisuje se i da se dohotkom ne smatraju niti:
– udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovnom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica te
– formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju državne potpore za istraživačko razvojne projekte. Pri promjeni načina oporezivanja se propisuje da se umjesto pisanog zahtjeva podnosi pisana izjava. Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih potraživanja u 2019. godini i dalje, a koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona (umnožak prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,65 što je za 2019. godinu 5.491,20 kn) i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se ova obveza doprinosa.
Navedeno će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Dakle, propisuje se godišnja obveza doprinosa za člana uprave koji na nadležnim Zavodima (HZMO i HZZO) nije osiguran po toj osnovi, već po nekoj drugoj, a prema sudskom registru trgovačkog suda je član uprave u trgovačkom društvu. Godišnja osnovica utvrđuje se kao razlika između osnovice na koju je član uprave osiguran npr. radni odnos i najniže propisane osnovice za člana uprave (umnožak prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,65) na nivou godine. Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.
Zakonom o doprinosima nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose.
Uvođenjem obveze članu uprave kako je propisano novim člancima 187.c do 187.g ne mijenja se dosadašnji članak 21. stavak 2. Zakona odnosno članak 37. stavak 2. Zakona. Prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju se ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću). Navedeno znači da
za člana uprave zaposlenog u društvu u kojem obnaša tu dužnost obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) dok je za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici sukladno člancima 187.c do 187.g obveznik plaćanja sam član uprave. Brišu se odredbe o evidentiranju predujmova obveza doprinosa za pomorce – članove posade broda u međunarodnoj plovidbi. Dodatno se uređuju odredbe o najvišoj godišnjoj osnovici. Ukidanje dva doprinosa na osnovicu i to:
– doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i
– doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. U najavi je i korekcija visine inozemnih dnevnica.
Porez na nekretnine
Smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa sadašnjih 4% na 3%.
Na sve sklopljene ugovore i druge isprave o stjecanju nekretnina, odnosno na sve odluke koje su postale pravomoćne do 31. prosinca 2018. godine, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine br. 115/16.), neovisno o statusu porezne prijave
.
Mirovinska reforma
Kada kreće mirovinska reforma i što se njome želi postići?
Početak mirovinske reforme je 1. siječnja 2019. godine. Mirovinskom reformom se želi sustav učiniti održivim, a mirovine primjerenim. Najniže mirovine će se povećati za 3,13%. Izjednačavaju se prava svih umirovljenika: sadašnjih, onih koji idu u mirovinu u idućih 10-15 godina i generacija rođenih 1980. godine i mlađih. Rješava se pitanje najniže mirovine i jača drugi stup za mlađe generacije. Osiguravaju se veće naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i povećava mogućnost da se vrate na tržište.

Kako mogu saznati kolika će mi biti mirovina?
Kako bi saznali kolika će Vam biti mirovina možete poslati zahtjev za informativni izračun mirovine putem internetske stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (za što morate biti korisnik sustava e-građani) ili možete zahtjev osobno predati u područnim službama/uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

S koliko godina se odlazi u starosnu mirovinu?
Prema važećem zakonu uvjeti za žene se svake godine podižu po tri mjeseca pa one ove godine u starosnu mirovinu odlaze s 62 godine i najmanje 15 godina staža, a muškarci odlaze s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Prema ovom prijedlogu žene i muškarci izjednačit će se 2027. godine pa će te godine svi ići u mirovinu sa 65 godina i najmanje 15 godina staža. Od 1. siječnja 2033. godine u starosnu mirovinu će se ići sa 67 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža. To će vrijediti za žene i muškarce.

Tko će sve morati raditi do 67 godine?
Prema važećem zakonu žene i muškarci bi od 1.1. 2038. godine trebali ići u starosnu mirovinu s navršenih 67. godina. Mirovinska reforma donosi promjenu po kojoj će rođeni nakon 1. siječnja 1966., koji će na dan 1. siječnja 2033. imati navršenih 67 godina života, ići u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života. Međutim, to se ne odnosi na one koji su rano ušli u svijet rada, oni će ići u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (uvjeti 60 godina života i 41 godina efektivnog staža osiguranja, odnosno od 1. siječnja 2027. 61 godina života i 41 godina efektivnog staža) ili u prijevremenu starosnu mirovinu.

Tko će sve moći raditi i primati punu mirovinu?
Korisnici starosne mirovine, korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i korisnici prijevremene starosne mirovine moći će raditi do pola radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

Kakav je postojeći mirovinski sustav?
Postojeći mirovinski sustav zasniva se na tri stupa:
1) prvi stup ili obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
2) drugi stup ili obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
3) treći stup ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Što će mirovinska reforma donijeti sadašnjim umirovljenicima?
Sadašnjim umirovljenicima su se u zadnje dvije godine povećale mirovine za 6,39%, a kroz mirovinsku reformu će im se omogućiti rad do pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine. Dužim ostankom u svijetu rada, gdje će umirovljenici raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž povećat će se njihove mirovine. Korisnicima starosne mirovine će se po prestanku rada (nakon minimalno jedne godine) omogućiti ponovo određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem.

Što će mirovinska reforma donijeti umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu?
Umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu omogućit će se povećanje najniže mirovine za 3,13%, određivanjem mirovinskog staža (za svaku godinu) u visini od 100% aktualne vrijednosti mirovine, počevši od 1. srpnja 2019. Od 1. srpnja 2018. najniža mirovina iznosi 63,61 kn po godini staža, odnosno za 15 godina staža 954,15 kn, a za 30 godina staža 1.908,30 kn, odnosno za 40 godina staža najniža mirovina iznosi 2.544,40 kn. Na taj način povećava se donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, u skladu s načelom solidarnosti.

Što je to pravo izbora i na koga se odnosi?
Prema važećem zakonu pravo izbora imaju samo generacije rođenih između 1952. i 1961.godine. Mirovinska reforma proširit će pravo izbora na sve koji su rođeni 1962. i mlađe kako bi se ispravila nepravda prema generacijama rođenih nakon 1962. tj. kako oni ne bi imali mirovinu oko 600 kuna manju nego oni rođeni prije 1962. godine. Mirovinskom reformom izjednačit će se prava svih umirovljenika tako da će svi imati pravo izbora kakvu mirovinu žele primati: samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% tako što će se sredstva iz drugog stupa prebaciti u prvi ili se želi primati mirovinu iz prvog i drugog stupa s tim da će na dio mirovine iz prvog stupa za staž ostvaren do 31. prosinca 2001. godine dobiti dodatak od 27%, a za dio mirovine za staž ostvaren od 1.1. 2002. godine do umirovljenja dodatak od 20,25%.
Osobama s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugog u prvi stup, ako tako izaberu.
Svi umirovljenici će imati isto pravo izbora i moći će sami birati povoljniju mirovinu.

Što je to prvi mirovinski stup?
Prvi mirovinski stup je obvezno mirovinsko osiguranje organizirano prema načelu uplate utvrđenih doprinosa u iznosu od 15% i utemeljeno je na međugeneracijskoj solidarnosti. Mirovina iz prvog stupa ovisi o dužini staža i visini plaće tijekom cijelog radnog vijeka te solidarnosti, putem koje se socijalna preraspodjela vrši u korist određenih skupina za slučaj starosti i invalidnosti, profesionalne rehabilitacije, naknade zbog tjelesnog oštećenja i ostalih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

Što je to drugi mirovinski stup?
Drugi mirovinski stup je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje te je organiziran prema načelu utvrđenih doprinosa u iznosu od 5% koji se uplaćuju u obvezne mirovinske fondove. Kod stjecanja prava na mirovinu, drugi stup se naslanja na prvi stup generacijske solidarnosti.

Što je treći mirovinski stup?
Treći mirovinski stup je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje umirovljenik uplaćuje prema vlastitom izboru, a ostvaruje se sklapanjem ugovora između osiguranika i odgovarajućih pravnih osoba tj. društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Namijenjen je svim osobama bez obzira na godine života. Visina doprinosa nije ograničena, a moguće je članstvo u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Dobrovoljni fondovi mogu biti: otvoreni dobrovoljni mirovinski fond u koji se mogu učlaniti sve fizičke osobe i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond u koji se mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

Što su to dodatci od 27% i 20,25% i tko ima na njih pravo?
Dodatak od 27% uveden je 2007. godine kako bi se ublažile razlike u visini mirovina umirovljenika različitih generacija: onih koji su ostvarili mirovinu do kraja 1998. godine, onih rođenih prije 1952. godine i onih rođenih između 1952. i 1961. godine. Rođeni između 1952. i 1961. godine mogli su birati hoće li ući u drugi mirovinski stup ili ostati u prvom. Rođeni 1962. godine i mlađi po sili zakona morali su 2002. godine ući u drugi mirovinski stup i nisu mogli birati poput onih rođenih prije 1962. godine. Mirovinskom reformom se rješava ova nepravda i svima se daje pravo izbora kakvu mirovinu će primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu tj. od 1.1. 2002. godine do umirovljenja. Izjednačuju se prava svih umirovljenika i daje im se jednako pravo izbora da biraju povoljniju mirovinu.

Kako ćemo primati mirovinu ako smo uplaćivali samo u prvi stup (rođeni do 1952. godine)?
Rođeni do 1952. godine primat će mirovinu iz prvog stupa ostvarenu na temelju generacijske solidarnosti povećanu za dodatak na mirovinu od 27%, a ako im je tako određena mirovina niža od najniže mirovine primat će najnižu mirovinu koju će isplaćivati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Kako ćemo primati mirovinu ako smo uplaćivali u prvi i drugi stup (rođeni 1952. godine i kasnije)?
Rođenima 1952. godine i kasnije koji su osigurani u prvom i drugom stupu omogućit će se pravo izbora koju će mirovinu primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu tj. od 1.1. 2002. godine do umirovljenja. Osobama s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugog u prvi stup, ako tako izaberu.

Što će mirovinska reforma donijeti mlađim generacijama, onima koji su sada u 20-im ili 30-im godinama?
Za mlađe se generacije jača drugi stup, smanjuju naknade i ukida usklađivanje mirovina u drugom stupu po švicarskoj formuli te uvodi usklađivanje prema inflaciji zbog čega se očekuju 5 -7% veće mirovine iz drugoga stupa.

Tko može ići u prijevremenu starosnu mirovinu?
Mirovinska reforma predviđa da u 2019. godini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti muškarac s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Žene će ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada u 2019. godini navrše 57 godina i 4 mjeseca života i 32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža. Od 1.1.2027. izjednačili bi se uvjeti za žene i muškarce na 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podizala bi se dob za žene i muškarce po 4 mj. godišnje. Od 1.1.2033. muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Hoće li se destimulirati prijevremeni odlazak u mirovinu i zašto?
Jedan od ciljeva ove mirovinske reforme je duži ostanak u svijetu rada kako bi mirovinski sustav bio održiv. U Hrvatskoj, umirovljenici imaju kratak mirovinski staž, samo 30 godina, a europski prosjek je 35 godina stoga se destimulira prijevremen odlazak u mirovinu. Reformom se propisuje linearno umanjenje prijevremene starosne mirovine od 0,34% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08% po godini do maksimalno 20,4% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu te umanjenje ne bi više ovisilo o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu. U isto vrijeme nagrađuje se duži ostanak u svijetu rada sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu stjecanja prava na starosnu mirovinu nakon propisane starosne dobi pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.

Što je to beneficirani radni staž i tko na njega ima pravo?
Tzv. beneficirani radni staž je staž osiguranja s povećanim trajanjem. Imaju ga radnici koji za vrijeme zaposlenja rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima te zanimanjima na kojima nakon određenih godina života, zbog prirode i težine posla, opadaju psihofiziološke funkcije organizma te koji zbog toga nisu više u mogućnosti uspješno obavljati te poslove. Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se i osobama s invaliditetom.

Kada osobe koje imaju pravo na beneficirani radni staž idu u mirovinu?
Na temelju beneficiranog staža, odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem, snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Onima koji imaju pravo na beneficirani radni staž dobna granica propisana za sjecanje prava na starosnu mirovinu smanjuje se:
1. po jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja
2. po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja
3. po jednu godinu za svake 4 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja
4. po jednu godinu za svake 3 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.

Što mirovinska reforma donosi osobama s invaliditetom?
Proširuje se krug osoba s invaliditetom kojima se zaposlenje svedeno na puno radno vrijeme računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž). Također, predlaže se produženje dobi do koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju s 53 na 55 godina i povećanje naknade plaće koja se isplaćuje invalidu rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije u iznosu od najmanje bruto minimalne plaće u iznosu od 3.429,80 kn, a osnovica za novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja povećava se za 15%.

Tko može naslijediti našu mirovinu i kada?
Nakon smrti korisnika mirovine iz prvog stupa, dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika, iznimno od propisa o nasljeđivanju, pripadaju Republici Hrvatskoj. Nakon smrti osobe osigurane u drugom stupu koji umre prije nego je ostvario pravo na mirovinu, a članovi obitelji ne ostvare pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, njegova sredstva iz drugog stupa nasljeđuju nasljednici.
U slučaju smrti korisnika mirovine iz drugoga stupa nakon što je ostvario pravo na mirovinu isplata njegove mirovine nasljednicima je moguća ukoliko je korisnik mirovine sklopio takav ugovoru o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom (MOD).
S MOD-om se mogu sklopiti ugovori za isplatu:
– pojedinačna mirovina (nema nasljeđivanja)
– zajednička mirovina – isplaćuje se doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika
– pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem – u slučaju smrti korisnika prije isteka zajamčenog razdoblja isplata se nastavlja imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja
– zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem – isplaćuje se doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika, a u slučaju da oboje umru prije isteka zajamčenog razdoblja, imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja.

Kamo odlazi naša ušteđevina iz drugog stupa u trenutku odlaska u mirovinu?
U trenutku odlaska u mirovinu Vaša sredstva iz drugog stupa odlaze s Vašeg računa u obveznom mirovinskom fondu u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje Vam na Vaša sredstva uzima naknadu od 5% , a ukoliko ostvarujete pravo na mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa, sredstava se prebacuju u prvi mirovinski stup.

Što je MOD?
Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje obavlja isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. MOD na temelju Vaše individualne kapitalizirane štednje u drugom stupu i trećem ukoliko ga imate, isplaćuje Vašu mirovinu iz ova dva stupa. Trenutno postoji samo jedan MOD, ali u okviru mirovinske reforme omogućuje se da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) može osnovati mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) ,,državni“ MOD za obavljanje isplate mirovina iz drugog i trećeg stupa.

Izvor: mirovinska.mrms.hr

2018.

Minimalna bruto i neto plaća u 2018. godini
Minimalna bruto plaća za 2018. godinu za puno radno vrijeme iznosi 3.439,80 kn, tj. iznos neto minimalna plaće za 2018. godinu iznosi 2.751,84 kn za cijeli mjesec što je neto povećanje za 131,04 kn u odnosu na 2017. godinu.

Minimalna plaća obračunava se za siječanj 2018. godine, tj. u (najčešće) veljači za 1. mjesec.

Na iznos minimalne plaće dodatno se obračunavaju sati za prekovremeni rad, noćni rad, rad blagdanom i rad nedjeljom, tj. ti sati ne ulaze u minimalnu plaću već ju povećavaju.

SMANJENJE DOPRINOSA NA BRUTO PLAĆU ZA 50%

Kod obračuna minimalne plaće postoji mogućnost da poslodavac smanji osnovicu za obračun doprinosa na plaću (to su doprinosi za zdravstveno osiguranje 15%, zaštita zdravlja na radu 0,5% i za zapošljavanje 1,7%) minimalne plaće za 50%, ali samo za isplate do iznosa i za iznose minimalne plaće. To znači da se takva pogodnost može primijeniti za radnike koji su u prethodnim mjesecima (zaključno sa 12.mjesecom 2017. godine) imali ugovorenu i primali su minimalnu plaću i koji imaju i u 2018. godinu ugovorenu minimalnu plaću.

Ako je radnik zaposlen, prema ugovoru o radu, na puno radno vrijeme i na minimalnu plaću, poslodavac pogodnost smanjenja doprinosa NA plaću može početi koristiti tek nakon proteka godine dana od dana zaposlenja

Za člana uprave trgovačkog društva povećana je bruto plaća te minimalna bruto plaća za 2018. godinu za puno radno vrijeme iznosi 5.213,00 kn.

Prema Zakonu o izmjenama zakona o minimalnoj plaći (NN 130/2017 od 20.12.2017. godine) na člana uprave društva ne odnosi se primjena smanjenja doprinosa na plaću od 50% (čl.1. st.7). To znači ako direktor Društva ima ugovorenu minimalnu plaću, doprinose na plaću obračunava i plaća u punom iznosu, jer se pogodnost od 50% može koristiti samo na radnika s ugovorom o primanju minimalne plaće (čl.1. st.4)

Zatezne kamate u 2018 god
Utvrđene su nove stope zateznih kamata za 2018. godinu, a koje se primjenjuju od 1.7.2018. do 31.12.2018. godine.

Zatezne kamate iznose (prema zakonu o obveznim odnosima):

Između poduzetnika i između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik: 8,82% godišnje

Između trgovaca i između trgovaca i osobe javnog prava: 8,82% godišnje

Između osoba od kojih barem jedna osoba nije trgovac: 6,82% godišnje

Zakonske zatezne kamate za neplaćene javne prihode: 6,82% godišnje

Zakonske zatezne kamate za više plaćene javne prihode: 6,82% godišnje

Utvrđene su nove stope zateznih kamata za 2018. godinu, a koje se primjenjuju od 1.1.2018. godine do 30.6.2018. godine.

Zatezne kamate iznose (prema zakonu o obveznim odnosima):

Između poduzetnika i između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik: 9,09% godišnje

Između trgovaca i između trgovaca i osobe javnog prava: 9,09% godišnje

Između osoba od kojih barem jedna osoba nije trgovac: 7,09% godišnje

Zakonske zatezne kamate za neplaćene javne prihode: 7,09% godišnje

Zakonske zatezne kamate za više plaćene javne prihode: 7,09% godišnje

PDV za osobni automobil u 2018 godini
Na nabavu novih osobnih i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti u iznosu do 400.000,00 kn (bez PDV-a i trošarina) po vozilu, obveznicima poreza na dobit koji su registrirani, tj. upisani u registar PDV-a, priznaje se PDV, tj. odbitak pretporeza u iznosu 50% vrijednosti što do sada nije bilo moguće.

To znači da se 50% PDV-a na ulaznim računima za kupovinu osobnog automobila, za najam, gorivo i održavanje priznaje 50% zaračunatog PDV-a. Do sada je bilo ograničeno samo na osobna vozila koja služe za obavljanje registrirane djelatnosti i za ta vozila se i dalje primjenjuje 100% obračunatog poreza (preprodaja, rent-a-car, autoškole, taksi, itd.).

Nadalje, od 1.1. 2018. porezno priznati rashodi se smanjuju sa 70 na 50 posto troškova amortizacije, goriva, održavanja, najma osobnih vozila, registracije i 100 posto troškova osiguranje i porez na cestovna motorna vozila.

Korištenje službenog vozila u privatne svrhe u 2018 godini
Trgovačkim društvima koja su u vlasništvu osobnog vozila od 2017. godine je omogućeno da zaposlenik koristi službeno vozilo i u privatne svrhe. U takvom slučaju porezno priznati rashodi su 100% svih troškova ako obračunavaju plaću ili drugi dohodak u naravi osobi koja koristi to pravo.

Od 1.1.2018. godine novo je to što se pravo korištenja osobnih automobila u vlasništvu pravne osobe u privatne svrhe proširuje i na fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu kod tog trgovačkog društva ako se toj se fizičkoj osobi obračunava drugi dohodak u naravi. To će trgovačkim društvima svojim prokuristima i članovima skupština koji nisu zaposlenici tog društva omogućiti korištenje službenih vozila u privatne svrhe i sve troškove povezane s korištenjem tih osobnih automobila u 100% porezno priznatom iznosu što znači i smanjenje porezne osnovice kod obračuna poreza na dobit (100% porezno priznati trošak).

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a od 1.1.2018.
Prag za ulazak u sustav PDV-a od 1.1.2018. godine iznosi 300.000,00 kn što znači da ona trgovačka društva i/ili obrti koji u 2017. godini ostvare prihode od isporučenih dobara ili obavljenih usluga veće od 300.000,00 kn obvezni su se upisati u registar obveznika od 1.1.2018. godine.

Ona trgovačka društva i/ili obrti koji su u 2017. godini ostvarili prihode od isporučenih dobara ili obavljenih usluga manje od 300.000,00 kn bez PDV-a obvezni su do 15. siječnja 2018. godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave predati zahtjev za brisanje iz sustava PDV-a. Do navedenog datuma, pisanim putem, obveznik može zatražiti da se na njega primjeni odredba članka 90. stavak 3. Zakona o PDV-u što znači da obveznik želi ostati u sustavu PDV-a te se time obvezuje ostati upisan sljedeće tri godine. Zahtjev se smatra usvojen ako PU ne donese Rješenje do osam dana od primitka zahtjeva.

U slučaju da je trgovačko društvo dobrovoljno ušlo u sustav PDV-a npr. 2015. godine kojim se obvezalo biti u sustavu PDV-a najmanje pet godina, može prema izmjenjenom i dopunjenom Zakonu o PDV-u (NN 115/16 od 9.12.2016. godine) tražiti izlazak iz sustava, tj. brianje iz registra obveznika PDV-a:

ako su ostvareni ukupni prihodi manji od 300.000,00 kn i

ako su prošle tri kalendarske godine

i to najkasnije do 15. siječnja 2018. godine obaveznom predajom zahtjeva nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Ako obveznik PDV-a želi postati obveznik PDV-a prema naplaćenim naknadama od 1.1.2018. godine, nadležnoj poreznoj ispostavi mora dostaviti o tome izjavu najkasnije do 31.12.2017. godine.

GDPR i zaštita osobnih podataka

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili poznatija kao GDPR (General Data Protection Regulation), usvojena je 25. svibnja 2016. godine i stupa na snagu 25. svibnja 2018. godine. Uredba predstavlja jedinstvena pravila i procedure za zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba. Dakle, Uredba se isključivo odnosi na zaštitu osobnih podataka osoba i ljudi, a ne na trgovačka društva, tj. pravne osobe. Trgovačka društva su u ulozi voditelja obrade i zaštite tih osobnih podataka. Primjenjuje se u cijeloj EU i izravno se odnosi na računovodstvene i knjigovodstvene servise te njihove klijente

S uredbom se moraju uskladiti pravne osobe na području EU koje u svojem svakodnevnom radu prikupljaju ili obrađuju osobne podatke fizičkih osoba. Trgovačka društva su voditelji obrade zbirki osobnih podataka i moraju (ako imaju više od 20-ak zaposlenih, ako imaju manje od 20 tada je opcija da mogu, ali ne moraju) imati imenovanog službenika za zaštitu osobnih podataka te identificirati i znati koje zbirke osobnih podataka koriste u svojem radu. Prvo i osnovno pravilo, tj. načelo je da se od fizičkih osoba prilikom prikupljanja, obrade i korištenja njihovih osobnih podataka mora tražiti njihova izričita suglasnost (privola), a podaci koristiti za točno određenu svrhu. Poslodavac mora svojim odlukama ili internim aktima definirati način i politike korištenje osobnih podataka te mora dokumentirati sve takve procese. Često se smatra da se pravne osobe kojima primarna djelatnost nije prikupljanje osobnih podataka ne moraju uskladiti s Uredbom i Zakonom, ali to nije točno jer i one prikupljaju osobne podatke svojih zaposlenika temeljem Zakona ili uz privolu

Za prikupljanje i obradu osobnih podataka potrebna je izričita dozvola ili privola osobe, tj. pojedinca. Privola se mora dati jasnom potvrdnom radnjom kojom se izražava dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak osobe na obradu osobnih podataka (npr. pisano putem Izjave). Poslodavac je dužan čuvati dobivene privole. Savjetuje se da se čuvaju u pisanom obliku, pod određenom zaštitom, jer ćete jedino tako najjednostavnije moći nadzornom tijelu dokazati da imate valjan pravni temelj za obradu zaposlenikovih osobnih podataka.

Neoporezivi primici
Od 1.12.2018. godine stupio je na snagu novi pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika poreza na dohodak (NN 106/18). Donošenjem je uvedena mogućnost neoporezive isplate nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje, tj. unutar jedne kalendarske godine.

Kao i do sada ostaje mogućnost isplate prigodne nagrade, tj. neoporezivih primitaka radnicima (božićnice, uskrsnice, godišnji odmor i ostalo) do propisanih 2.500,00 kn godišnje, što znači unutar jedne kalendarske godine.

Navedeni neoporezivi, propisani iznos do 5.000,00 kn je dodatna mogućnost poslodavca da nagradi radnika za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja kao što je dodatna plaća i/ili dodatak uz plaću.

Ukupni iznos neoporezivih primitaka po radniku unutar jedne porezne ili poslovne godine iznosi 7.500,00 kn.

Ako je poslodavac u 2018. godini isplatio i iskoristio mogućnost neoporezive isplate do 2.500,00 kn prigodne nagrade, u 12. mjesecu 2018. godine može iskoristiti mogućnost dodatne isplate do 5.000,00 kn neoporezivo.

Isplate se moraju isplaćivati isključivo na tekući račun radnika i nikako nije dozvoljena isplata u gotovini.

Ako radnik ima više poslodavaca kod kojih je zaposlen na nepuno radno vrijeme dužan je od svakog pribaviti potvrdu u kojoj je navedeno koliko je neoporezivih primitaka primio od svakog poslodavca unutar godine kako se ne bi prekoračio neoporezivi maksimalni godišnji iznos.

2017.

Što je radni odnos
Radni odnos je pravni odnos i ima ove bitne elemente: dobrovoljnost; osobno obavljanje rada; subordinacija i plaća kao davanje poslodavca za rad radnika.

Radni odnos, za razliku od drugih osobno pravnih odnosa iz rada zahtjeva da se radnik uključi u organizaciju poslodavca i da osobno radi na onom radnom mjestu kojeg je odredio poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu.

Sud pravde EU je odredio tri kriterija za definiranje radnog odnosa: 1) mora se raditi o obavljanju poslova po nalozima i uputama te pod kontrolom poslodavca; 2) posao koji se obavlja predstavlja ekonomsku aktivnost; i 3) za obavljeni posao dobiva se novčana naknada tj. plaća. Za postojanje radnog odnosa bitna je: ekonomska aktivnost; subordinacija anaroznost (davanje), a forma ugovora o radu nije ključna.

Sud pravde EU nije vezao radni odnos za stvaranje prihoda iz kojih se isplaćuje plaća radnika niti se zbog toga može zarada ograničiti ako se radi o radniku koji “ne proizvodi” već obavlja uslugu i “održava” određeno stanje. Član uprave trgovačkog društva je obuhvaćen pod pojmom radnik ako je član-sastavni dio tog društva; da li član uprave radi određeno radno vrijeme prema uputama i pod nadzorom određenog tijela toga društva; da li član uprave radi određeno radno vrijeme prema uputama i pod nadzorom određenog tijela toga društva i da li zauzvrat prima za taj rad određenu plaću.

Zakon o radu naglašava ugovor o radu kao temelj radnog odnosa. Ugovor o radu je individualni, između točno određenog poslodavca i određenog radnika. To je dvostrani ugovor u kome svaki od navedenih subjekata ima određena prava, obveze i odgovornosti. Kaže se da je to dvostrano obvezni ugovor (pravni posao). To je konkretan pravni posao jer poslodavac i radnik moraju biti konkretno određeni (točno navođenje poslodavca bez obzira bio on pravna ili fizička osoba). To je naplatni pravni posao. Na jednoj strani je radnik koji stavlja u službu poslodavcu svoje radne, stručne i druge sposobnosti a poslodavac mu je dužan za taj rad isplatiti plaću i druge naknade u skladu s ugovorom o radu i drugim propisima koji to uređuju. Konačno, minimalni pravni sadržaj i oblik određuje Zakon o radu (tom formalnom pravnom poslu).

Poslodavac, po Zakonu o radu može imati različiti pravni status. Kada je riječ o trgovačkom društvu onda ono mora biti osnovano, napisano u trgovački registar i nastupati u pravnom prometu u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Često se u praksi postavlja pitanje radnog statusa (položaja) menadžera u trgovačkim društvima. Menadžer je fizička osoba koja prema propisima o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili druga fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom propisu, pojedinačno i samostalno ili zajedno ili skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca kao radnik u radnom odnosu. Treba sa menadžerom zaključiti poseban ugovor koji nije ugovor o radu već menadžerski ugovor.

Izvor: burza.com.hr

Nova stopa zatezne kamate od 1. srpnja 2017. godine
Hrvatska narodna banka objavila je u Narodnim novinama broj 64 od 5. srpnja 2017. godine prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatu za referentno razdoblje od 1. studenoga 2016. do 30. travnja 2017. godine. Navedena prosječna kamatna stopa iznosi 4,41%. Zakonom o obveznim odnosima visina kamatne stope utvrđuje se uvećanjem navedene prosječne kamatne stope za 5 postotnih poena na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a u ostalim odnosima za 3 postotna poena. Rezultat dobiven izračunom na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Zakonom o obveznim odnosima je isti, temeljem čega zatezna kamata od 1. srpnja 2017. godine iznosi kako slijedi:

Odnos Stopa zatezne kamate
od 1. srpnja do 31. prosinca 2017.
Ugovori između trgovaca 9,41%
(pros. kta stopa 4,41 + 5 p.p.)
Ugovori između trgovaca i osoba javnog prava 9,41%
(pros. kta stopa 4,41 + 5 p.p.)
Ostali odnosi 7,41%
(pros. kta stopa 4,41 + 3 p.p.)

 

Bez obzira što je prosječna kamatna stopa, na temelju koje se izračunava zatezna kamata, objavljena nakon 1. srpnja 2017. godine, nova stopa zatezne kamate primjenjuje se od 1. srpnja 2017. godine, što proizlazi iz članka 29. stavaka 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. od 35/05. do 78/15.)

Izvor: www.rif.hr

Povrat PDV-a iz EU - Najčešće postavljena pitanja - VAT Refund

Za što se može podnijeti na zahtjev za povrat PDV-a putem elektroničkog sustava?

Hrvatski obveznik PDV-a koji u Republici Hrvatskoj obavlja transakcije na temelju kojim ima pravo na odbitak pretporeza ima pravo na povrat zaračunanog PDV-a za dobra i usluge koja su mu isporučili ili obavili drugi porezni obveznici u državama članicama EU ili za dobra uvezena u druge države članice.

U kojem roku se mora podnijeti zahtjev za povrat PDV-a?

Za ostvarenje povrata PDV-a u državama članicama EU hrvatski porezni obveznik podnosi elektronički zahtjev za povrat putem elektroničkog sustava za povrat najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata.
Koje je razdoblje povrata?

Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od 3 kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.

Za koji iznos se može zatražiti povrat PDV-a?

Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od 3 mjeseca, iznos PDV-a za koji se traži povrat ne smije biti manji od 400 eura (3.100,00 kuna).

Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine ili na ostatak kalendarske godine, iznos PDV-a ne smije biti manji od 50 eura (400,00 kuna).

Trebaju li se priložiti računi?

Država članica povrata može tražiti od podnositelja zahtjeva da elektroničkim putem dostavi presliku računa ili uvoznog dokumenta zajedno sa zahtjevom za povrat ako je oporezivi iznos računa ili uvoznom dokumentu jednak 1.000 eura ili više, ili protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti. Ako se račun odnosi na gorivo, prag je 250 eura ili protuvrijednost tog iznosa u nacionalnoj valuti.

Na kojem jeziku se podnosi zahtjev?

Država članica povrata može odrediti kojim se jezikom ili jezicima mora služiti podnositelj zahtjeva pri davanju informacija u zahtjevu za povrat ili eventualnih dodatnih informacija.

U kojem roku se dobiva povrat PDV-a?

Država članica povrata obavještava podnositelja o svojoj odluci da odobri ili odbije zahtjev za povrat u roku od 4 mjeseca od njegova primitka od strane te države članice, a najviše u roku od 8 mjeseci ako se traže dodatne informacije.

Može li se podnijeti žalba protiv odbijanja zahtjeva?

Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za povrat podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu nadležnim tijelima države članice povrata u obliku i u rokovima utvrđenim za žalbu u slučaju podnošenja zahtjeva za povrat od strane osobe koje imaju sjedište u toj državi članici.

Da li će preko sustava ePorezna biti moguće predavati zahtjeve za povrat PDV-a iz idržava članica za hrvatske porezne obveznike?

Ne, zahtjevi za povrat PDV-a iz druge države članice neće se podnositi putem sustava ePorezna već preko elektroničkog sustava za povrat PDV-a.

Kako se pristupa sustavu za povrat?

Elektroničkom sustavu za povrat PDV-a moći će pristupiti kako podnositelj zahtjeva za povrata tako i njegov opunomoćenik nakon što se registriraju za korištenje VAT Refund sustava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave (po prebivalištu podnositelja zahtjeva). Zahtjevi za registraciju podnositelja zahtjeva i opunomoćenika te opoziv punomoći podnose se putem obrazaca dostupnih na stranicama Porezne uprave. Nakon registracije korisnici će dobiti korisničko ime i lozinku za pristup sustavu, te će se sustavom ovlaštenja putem punomoći omogućiti će se opunomoćeniku da podnosi zahtjev umjesto podnositelja zahtjeva.

Na koji broj telefona možemo doći do informacija?

Informacije o sustavu se objavljuju na Internet stranicama Porezne Uprave.

Kontakt osoba ispred Porezne uprave Hrvatske za daljnje upite?

Za sada je predviđeno informiranje samo na Internet stranicama PU.

Kako možemo registrirati naše klijente u sustav kako bismo ih predstavljali kao agenta (opunomoćenika) za povrat PDV-a?

Sustavu za povrat PDV-a će moći pristupiti kako podnositelj zahtjeva za povrat PDV-a  tako i njegov opunomoćenik nakon što se registriraju za korištenje elektroničkog VAT Refund sustava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Zahtjevi za registraciju podnositelja zahtjeva za povrat PDV-a tako i opunomoćenik te opoziv punomoći podnose se putem obrazaca dostupnih na stranicama Porezne uprave. Nakon registracije korisnici će dobiti korisničko ime i lozinku za pristup sustavu,a putem punomoći omogućiti će se ovlaštenom opunomoćeniku da podnosi zahtjev umjesto podnositelja zahtjeva. Svaki opunomoćenik i svaki podnositelj zahtjeva ponaosob moraju biti registrirani u sustavu za povrat PDV-a.

Kakva je procedura i koji su dokumenti potrebni za registriranje u sustav za povrat PDV-a?

Procedura i potrebni dokumenti biti će objavljeni na službenim Internet stranicama Porezne uprave.

Koje su tehničke specifikacije sustava?

Tehničke specifikacije sustava su razvijene u skladu sa tehničkim specifikacijama sustava odobrenim od strane Europske Komisije.

Da li su dozvoljene korekcije zahtjeva za povrat PDV-a?

Da, u skladu sa Direktivom i specifikacijama od Europske Komisije.

Da li je dozvoljen drugi godišnji zahtjev za povrat PDV-a?

Tijekom jedne godine dozvoljeno je podnijeti ukupno četiri zahtjeva za povrat (jedan po kvartalu). Također je dozvoljeno podnositi više zahtjeva za povrat u istom razdoblju, a za isto razdoblje, dokle god to razdoblje ne prelazi godinu dana.

Na koji način se može kontaktirati tehnička podrška u slučaju problema sa sustavom?

Procedura kontaktiranja tehničke podrške biti će objavljena na službenim Internet stranicama Porezne uprave.

Da li će biti omogućene XLM ili SCV sheme?

Funkcionalnost slanja zahtjeva putem web servisa (xml porukom) je u planu razvoja i svi detalji će biti objavljeni na službenim Internet stranicama Porezne uprave.

Kao država podnositelja zahtjeva za povrat (Memeber State of Establishment – MSEST), da li će Republika Hrvatska dozvoljavati obveznicima da podnose zahtjeve za povrat PDV-a iz druge države članice za razdoblja prije 01.07.2013. (validacijsko pravilo 11060)?

Sustav će dozvoljavati slanje i primanje takvih zahtjeva, te neće biti nikakvih ograničenja.

Kao država povrata (Memeber State of Refund – MSREF), da li će Republika Hrvatska dozvoljavati obveznicima iz drugih država članica da podnose zahtjeve za povrat PDV-a za razdoblja prije 01.07.2013. (validacijsko pravilo 11050)?

Sustav će dozvoljavati primanje takvih zahtjeva, te neće biti nikakvih ograničenja. Sa poslovne strane takvi zahtjevi će biti odbijeni koristeći validacijsko pravilo 11050.

Kao tvrtka koja se bavi uslugom zastupanja kod postupka povrata PDV-a iz drugih država članica, da li je potrebno (i moguće) da dobijemo hrvatski porezni broj?

Moguće je, ali nije potrebno za korištenje hrvatskog sustava za povrat PDV-a. Zastupnik u sustavu za povrat PDV-a  se prijavljuje u nadležnoj Ispostavi Porezne uprave koristeći obrasce punomoći koji će biti dostupni na stranicama Porezne uprave. Registrira se preko svojega nacionalnoga PDV ID broja ili preko svojega nacionalnoga poreznog broja.

Koja je procedura za dobivanje hrvatskog PDV ID broja/osobnog identifikacijskog broja?

Hrvatski PDV ID brojevi za strance se izdaju u Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, Službi za povrat PDV-a inozemnim poduzetnicima. Detaljna procedura je dostupna na službenim Internet stranicama Porezne uprave. http://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/DokumentiPDViEU.aspx))

Da li je potreban digitalni certifikat ili elektronički potpis za korištenje sustava?

Ne, sustavu se pristupa koristeći korisničko ime i lozinku.

Da li naši klijenti u Republici Hrvatskoj moraju donijeti punomoć na svoju lokalnu ispostavu Porezne uprave koja će nas ovlastiti da podnosimo zahtjeve za povrat PDV-a u njihovo ime?

Da, postupak će biti opisan na službenim Internet stranicama Porezne uprave.

Da li punomoć mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika?

Ukoliko je punomoć podnesena od strane opunomoćenika, a bez prisutnosti poreznog obveznika – opunomoćitelja, i ako službena osoba posumnja u istinitost punomoći, može zahtijevati da se punomoć ovjeri kod javnog bilježnika.

Izvor: enumero.hr

Obračun PDV-a na usluge građenja, rekonstrukcija i održavanja
Problematika obračuna PDV-a na građevinske usluge vrlo je česta u poslovnoj svakodnevici i interesantna je, kako izvođačima tih radova, tako i primateljima tih usluga. Svaki poduzetnik se susreće sa radovima tekućeg održavanja objekta u kojem obavlja poslovanje ili se odvaži na investiciju u vidu gradnje ili uređenja poslovnog prostora. Građevinske usluge i uvođenje tuzemnog prijenosa porezne obveze 2013-te godine unijeli su toliko upitnika, zabluda i pogrešnih primjena u praksi, da bi ta tema sigurno zauzela jednu od vodećih pozicija na Top 10 listi poreznih zabluda, kada bi takva postojala. Djelomično je tome tako jer građevinske usluge uređuje prije svega Zakon o građenju i građevinska struka, a ne porezna struka, pa je potrebna suradnja te dvije struke i iskustvo u poreznoj praksi kako bi stvari sjele kako treba.

Ukratko o prijenosu porezne obveze

U tekstu nećemo obrazlagati problematiku prijenosa porezne obveze, nego ćemo dati samo kratku naznaku o čemu se radi. Naime, Zakon o PDV-u (NN 73/13-115/16) u čl. 75., st. 3.a, propisuje da se na građevinske isporuke, koje jedan obveznik PDV-a isporuči drugom obvezniku PDV-a, PDV obračunava po principu tvz. prijenosa porezne obveze. Drugim riječima, PDV se ne zaračunava na fakturama za građevinske usluge u B2B odnosu ali se takva faktura evidentira u obračunu PDV-a, kako kod oba poduzetnika, tako i u Poreznoj upravi. Na građevinske usluge primjenjuju se odredbe Zakona o PDV-u. Zato se prijenos porezne obveze ne može poistovjetiti sa oslobođenjem od PDV-a.

Koje se usluge smatraju građevinskim uslugama?

Pravilnik o PDV-u (NN 79/13-41/17) u čl. 152. navodi što se u smislu Zakona o PDV-u smatra građevinskom uslugom:a) radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. Pravilnika;b) prateći radovi nužni za izvođenje radova iz točke a) koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni;c) radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinoga građevinskog objekta;d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a)e) usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnjif) ustupanje osoblja, ako ono obavlja građevinske uslugeg) iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s rukovateljemh) usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenjai) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objektaj) usluge koordinatora zaštite na radu u vezi s izvođenjem radova iz t. a)k) geomehanički, geotehnički, geofizički i slični istražni radovi ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a)U Dodatku II Pravilnika navodi se katalog radova u okviru građenja (detaljna razrada točke a):

  1. izvođenje građevinskih konstrukcija (armirano betonske, metalne, drvene i zidane konstrukcije, njihova sanacija i ojačanje te antikorozijska zaštita s pripremom podloge)
  2. izvođenje hidroizolacijskih i drugih zaštitnih sustava (izrada hidroizolacija, zaštite tla folijama i sl.)
  3. izvođenje kolnika, aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i betonski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i sl.)
  4. izvođenje željezničkih i tramvajskih kolnika (radovi na donjem i gornjem ustroju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i sl.)
  5. opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna signalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi sustavi i sl.)
  6. izvođenje radova na podzemnim građevinama (bušenje sa strojevima za bušenje, bušenje s eksplozivom, ugradnja zaštite, rad s pneumatskim strojevima i sl.)
  7. izvođenje hidroradova (vađenje šljunka i pijeska– regulacijski radovi, hidraulička ispuna i melioracija, zaštita od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući radovi na izvođenju brana, nasipa, obala, luka i ustava i sl.)
  8. izvođenje podvodnih radova
  9. izvođenje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima (radovi na izradi cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, naftovoda, produktovoda, vodozahvata za vodoopskrbu, sustava za odvodnju i kanalizaciju i sl.)
  10. izvođenje zemljanih radova (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje, zasipavanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s pneumatskim strojevima i sl.)
  11. izvođenje geotehničkih radova (izvođenje temeljenja na pilotima, izvođenje potpornih zidova, izvođenje ankera, stabilizacija tla, odvodnja, podupiranje temelja, dijafragme, injektiranje, čelične zavjese, mikropilotiranje, ugradnja mlaznog betona, zaštitne mreže i barijere, bušenje bunara i sl.)
  12. izvođenje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova (izvođenje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunikacijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije)
  13. izvođenje strojarskih instalacija i konstrukcija (izvođenje instalacija, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevine)
  14. izvođenje privremenih građevinskih radova koji zahtijevaju specijalno izvođenje i opremu (montažni radovi – montaža tračnica za dizalice i postava, postavljanje skela, dizala na gradilištu, platforme i podesti i sl.)
  15. manje složeni zemljani radovi (iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog tla, iskopi do 30 m³ i sl.)
  16. izvedba sportskih terena i parkirališta
  17. manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod sanacije obala u podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih radova, kod postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i sl.)
  18. zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i sl.)
  19. izolaterski radovi
  20. tesarski radovi
  21. ugradnja stolarije i bravarije
  22. krovopokrivački radovi
  23. vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni uređaji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaštite, uređaji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i sl.)
  24. radovi ugradnje instalacija grijanja i hlađenja (instalacije grijanja i hlađenja, ventilacije i klima uređaja i sl.)
  25. Radovi ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i vertikalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi, hidrauličnih rampi i slično),
  26. Plinoinstalaterski radovi,
  27. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike,
  28. Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektroinstalacije i instalacije komunikacija),
  29. Staklarski radovi,
  30. Limarski radovi,
  31. Stolarski radovi,
  32. Parketarski i slični radovi,
  33. Podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački, keramičarski),
  34. Radovi završne obrade podova (teracerski, kulir, dekorativni beton i slično),
  35. Soboslikarski i ličilački radovi (priprema podloge, ličenje, bojanje, postavljanje tapeta),
  36. Gipsarski radovi, štukatura i slično,
  37. Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući horizontalno bušenje ispod prometnica,
  38. Izvođenje okana (šahtova) na distribucijskim sustavima, cjevovodima, prometnicama i slično,
  39. Izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i slično).

Građevinskim uslugama osobito se ne smatraju sljedeće usluge (ne primjenjuje se prijenos porezne obveze):

a) ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,

b) proizvodnja građevinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivosti građevinskih proizvoda,

c) periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme,

d) čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično,

e) čišćenje građevine i slični poslovi koji se ne obavljaju u okviru građenja, primjerice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja odvoda, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, čišćenje u vezi sa sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično,

f) hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim ako nije u vezi s građenjem ili rekonstrukcijom,

g) održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina, dimnjačarske usluge i slično,

h) izrada prostornih planova, izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje i slično,

i) energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično,

j) usluge vještačenja,

k) prijevoz građevinskog materijala, građevinskih djelatnika i opreme nužne za izvođenje građevinskih

radova (skela, kranova, alata i slično).

Dodatna pojašnjenja uz pojedine usluge

4.1. Usluge projektiranja i nadzora (navedeno pod točkama 2.d) i 2.e))

Prema podacima iz Upute te mišljenjima Ministarstva financija (MF Klasa: 410-19/13-01/719 od 19.3.2014., MF Klasa: 410-19/14-01/98 od 2. srpnja 2014. i MF Klasa: 410-01/14-01/747 od 12. siječnja 2015.), prijenos porezne obveze primjenjuje se na sljedeće usluge: arhitektonsko projektiranje, stručni nadzor gradnje, projektantski nadzor, vođenje projektiranja, poslovi glavnog projektanta, kontrola projekata, vođenje građenja, upravljanje projektom gradnje, izradu idejnog rješenja za nove građevinske objekte i za rekonstrukciju starih te, izradu idejnih rješenja koja su uključena u daljnju razradu projektne dokumentacije, geodeta koje su nužne za obavljanje djelatnosti izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta (npr. izrada geodetskog projekta i njegovih sastavnih dijelova i usluge inženjerske geodezije), organiziranje i vođenje projekta izgradnje građevinskog objekta, usklađivanje rada i nazor nad izradom dokumentacije vezane uz građenje objekta, upravljanje građevnom ugovornom dokumentacijom na projektu izgradnje objekta, praćenje usklađenosti na projektu izgradnje objekta, upravljanje troškovima i financijske kontrole na projektu izgradnje objekta, tehničko savjetovanje vezano uz građenje objekta.

Prijenos porezne obveze prema Uputi i navedenim mišljenjima ne primjenjuje se na sljedeće usluge: izrade idejnog rješenja koje investitoru služe samo za analizu mogućnosti gradnje i koje se ne koriste u daljnjem razvoju projekta, izrade studija razvoja, izrade analize opravdanosti izgradnje i slične analitičke poslove, savjetovanje investitora u vezi prijavljivanja na natječaje vezane uz gradnju, sudjelovanja pri raspisu natječaja i ugovaranju radova, prostornog uređenja (npr. izrada prostornih planova, valorizacija prostorne dokumentacija te izrada znanstvene dokumentacije i stručnih podloga).

Na poslove izdavanja projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje te usluge energetskog pregleda građevine radi izdavanja energetskih certifikata, ne primjenjuje prijenos porezne obveze u skladu s čl. 152. st. 2. t. h) i i) Pravilnika.

4.2. Elektroinstalacijski i komunikacijski radovi

Ministarstvo financija u Uputi posebno ističe da se: građevinskim radovima ne smatra periodični ili ne-periodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme. Prilikom održavanja (popravaka, demontaže, montaže i slično) instalacija, odnosno cijevi primjenjuje se prijenos porezne obveze, dok se prilikom zamjene ili popravaka već ugrađene sanitarne opreme (umivaonici, slavine, WC školjke, pisoari, kade), te zamjene pojedinih dijelova spomenute opreme prijenos porezne obveze ne primjenjuje. Prilikom sanacije cijevi zbog primjerice njenog puknuća, primjenjuje se prijenos porezne obveze, kao i na sve popratne građevinske radove (zidarski, keramičarski, zemljani i slično). Razna ispitivanja, koja se obavljaju naknadno, te usluge poput odčepljivanja odvoda i slično ne smatraju se građevinskim radovima, te se na njih ne primjenjuje prijenos porezne obveze.

Npr. Ugradnja tzv. sprinkler sustava, zajedno s projektiranjem smatra se građevinskom uslugom, te se na takve radove primjenjuje prijenos porezne obveze neovisno izvode li se takve usluge prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili održavanja građevinskog objekta.

Naknadna zamjena ili popravak pojedinog dijela tog sustava (primjerice prskalica, ventila i slično) ne smatra se građevinskom uslugom, te se ne primjenjuje prijenos porezne obveze.

4.3. Plinoinstalaterski radovi

U Uputi se navodi: Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta prijenos porezne obveze se primjenjuje na sve plinoinstalaterske radove, pa i na projektiranje plinskih instalacija, ugradnju uređaja i opreme, te provjeru ispravnosti, nepropusnosti, čvrstoće i slično. Prilikom obavljanja usluga na već ugrađenom plinskom sustavu kao što su servis, popravci i zamjena uređaja i opreme (plinsko trošilo, bojler, radijator, ili neki njihov dio), te na razna ispitivanja prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. Međutim, na radove koji se izvode na samim plinskim cijevima te na popratne radove (primjerice zidarske, ukoliko su cijevi postavljene podžbukno) primjenjuje se prijenos porezne obveze.

Prilikom obavljanja radova kao što je primjerice djelomična sanacija nemjerenog dijela plinske instalacije, koja uključuje zamjenu zapornog ventila ispred plinomjera ili bilo kojeg drugog sastavnogdijela cijevne instalacije (primjerice ogranci, ventili, navoji, dijelovi za spajanje, tzv. fitinzi i slično), porezni obveznik primjenjuje prijenos porezne obveze.

Isto tako, kada obavlja kompletnu sanaciju nemjerenog dijela plinske instalacije, koja podrazumijeva ugradnju novog plinskog cjevovoda, također primjenjuje prijenos porezne obveze.

4.4. Ugradnja opreme

Ako se uređaji i oprema ugrađuju na već postojećem objektu koji se ne rekonstruira, prijenos porezne obveze se ne primjenjuje. U tom se slučaju ne primjenjuje prijenos porezne obveze ni na radove koji su nužni za ugradnju uređaja ili opreme kao što su zidarski, gipsarski, parketarski i slični radovi.

Ministarstvo financija navodi u Uputi, u vezi ugradnje klima uređaja, napominjemo da se prilikom ugradnje klima uređaja u postojeći objekt koji se ne rekonstruira ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Navedeno se odnosi na tzv. split sustave (mono i multi split sustavi). Prilikom ugradnje velikih klima sustava, klima sustava za industrijska postrojenja, skladišta, trgovačke centre, zatim sustava koji sadrže rashladne agregate (tzv. chillere), te rashladne komore i slično, prijenos porezne obveze se primjenjuje, kao i na njihovo projektiranje, stručni nadzor ugradnje i sve ostale građevinske usluge nužne za njihovu ugradnju. Na usluge održavanja, servisa, zamjene pojedinih jedinica unutar klima sustava, njihovih dijelova i slično ne primjenjuje se prijenos porezne obveze (neovisno o kojem sustavu se radi). Međutim, ako je u okviru održavanja klimatizacijskih sustava potrebno primjerice zamijeniti pojedine instalacije klima sustava (vodove, kablove), čije izvođenje zahtijeva izvođenje primjerice pojedinih zidarskih radova, prijenos porezne obveze se primjenjuje i na te radove i na samu zamjenu instalacija.’’

Za kraj

Umjesto zaključka navodimo tablicu sa pojednostavljenim pregledom situacija u kojima se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze (preuzeto iz Upute):

OPIS RADOVA IZGRADNJA REKONSTRUKCIJA ODRŽAVANJE
ugradnja uređaja i opreme DA DA NE
servis uređaja i opreme DA DA NE
popravak, zamjena i sl. instalacija (vodova, kablova, cijevi) DA DA DA
ispitivanje instalacija, uređaja i opreme DA DA NE
zamjena dijelova uređaja i opreme DA DA NE
popratni radovi nužni za ugradnju uređaja i opreme (npr. instalaterski, zidarski, projektantski poslovi i sl.) DA DA NE

 

Izvor: www.ekonos.hr

Izbor revizora i obveznici revizije za 2017. godinu
Prema članku 275. Zakona o trgovačkim društvima i članku 6. Zakona o reviziji, samostalnog revizora ili revizorsko društvo bira i imenuje skupština društva koje je obveznik revizije najkasnije do 30. rujna tekuće godine za koju se revizija obavlja. Reviziju može obavljati samostalni revizor ili revizorsko društvo ako zadovoljava sve uvjete iz Zakona o reviziji. Prema izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine obveznici revizije godišnjih financijskih izvještaja su:

Srednji poduzetnici – prelaze 2 od 3 sljedeća kriterija:

  1. Ukupna aktiva 30 milijuna kuna
  2. Prihodi 60 milijuna kuna
  3. Broj zaposlenih – 50

Veliki poduzetnici – prelaze 2 od 3 sljedeća kriterija:

  1. Ukupna aktiva – 150 milijuna kuna
  2. Prihodi– 300 milijuna kuna
  3. Broj zaposlenih – 250

dionička društva, komanditna društva i društva s ograničenom odgovornošću koja nisu srednja ili velika a u godini koja prethodi reviziji prelaze dva od tri uvjeta:

  1. Iznos ukupne aktive – 15.000.000 kuna
  2. Iznos prihoda – 30.000.000 kuna
  3. Prosječan broj radnika tijekom godine – 25

subjekti od javnog društvenog interesa,

poduzetnici koji su matična društva srednjih i velikih grupa prema članku 6. Zakona o računovodstvu,

društva koja su podnijeli zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište kapitala,

društva koja su sudjelovala u poslovnim pripajanjima, spajanjima odnosno podjelama kao preuzimatelj ili novoosnovana društva ako nisu obveznici revizije prema prethodnim navodima.

Međusobna prava i obveze između revizora, odnosno revizorskog društva, i pravne osobe kojoj se obavlja revizija uređuju se u pisanom obliku ugovorom o reviziji koji mora biti potpisan prije početka obavljanja revizije.

Napominjemo kako izbor revizora ne može biti ničim uvjetovan osim u slučajevima predviđenima ZTD-om. Revizija koja je uvjetovana bilo kojom činjenicom smatra se nevažećom pa je društvo dužno ponoviti izbor revizora.

Izvor: uhyincroatia.com

Davanje automobila članu uprave na 24-satno korištenje
Kada govorimo o poreznom tretmanu korištenja službenih osobnih automobila od strane članova uprave društva, a u pravilu se radi o tzv. 24-satnom korištenju, potrebno je naglasiti da se on razlikuje ovisno o tome je li član uprave zaposlen u društvu ili nije, radi li se o vlasniku (dioničaru, udjeličaru) društva te razdoblju nabave/korištenja automobila.

ČLAN UPRAVE ZAPOSLEN U DRUŠTVU

Kada se radi o 24-satnom korištenju službenog osobnog automobila od strane člana uprave zaposlenog u društvu, tada se porezni tretman ne razlikuje od situacija kada se to omogućuje bilo kojem drugom radniku društva. Stoga, radi se o ostvarivanju primitka u naravi po osnovi nesamostalnog rada (plaće u naravi) koji se može utvrđivati na način propisan Pravilnikom o porezu na dohodak, i to:

  • u visini 1% nabavne vrijednosti automobila (uvećano za PDV), ako je automobil kupljen ili unajmljen u okviru financijskog leasinga ili
  • u visini 20% rate operativnog leasinga ili dugotrajnog najma (uvećano za PDV) ili
  • prema opsegu stvarnog korištenja u visini 2,00 kn po prijeđenom km.

Propisani iznos primitka u naravi potrebno je preračunanom stopom uvećati na bruto te obračunati propisane iznose poreza, prireza i doprinosa.

U svakom slučaju, kada se primitak u naravi utvrđuje prema jednom od navedenih modela, odnosno oporezuje porezom na dohodak, tada su svi troškovi korištenja automobila (amortizacija, gorivo, servis, održavanje i dr.), porezno priznati.

Što se tiče obračuna PDV-a prilikom obračuna primitka u naravi, treba naglasiti da ako se radi o automobilima za čiju nabavu ili najam (leasing) nije dopušten odbitak cjelokupnog pretporeza, tada se prilikom obračuna primitka u naravi ne obračunava PDV jer se iznos PDV-a (kojeg poduzetnici nisu mogli odbiti) već nalazi u iznosu primitka u naravi. Ako se radi o automobilima za čiju nabavu je bio dopušten odbitak PDV-a (nabavljeni prije 1.3.2012.), tada je prilikom obračuna primitka u naravi potrebno obračunati i PDV po stopi od 25%. Osnovica za obračun PDV-a biti će prethodno navedena propisana visina primitka u naravi.

Napominjemo da od 1.1.2018., na snagu stupaju odredbe Zakona o PDV-u prema kojima će porezni obveznici imati pravo na odbitak 50% pretporeza (za automobile do 400.000,00 kn nabavne vrijednosti) pa će prilikom obračuna primitka u naravi po osnovi korištenja automobila nabavljenih od 1.1.2018., ali i onih pod ugovorom o leasingu u 2018. i nadalje, biti potrebno obračunavati PDV po stopi od 25%.

ČLAN UPRAVE NIJE ZAPOSLEN, NIJE VLASNIK

Ako se radi o članu uprave koji nije zaposlen u društvu te nije udjeličar/dioničar društva, tada se korištenje službenog osobnog automobila u privatne svrhe smatra primitkom u naravi po osnovi drugog dohotka.

Iznos primitka u naravi utvrđuje se u istim iznosima kao i kod člana uprave koji je zaposlen, ali se uvećava na bruto i oporezuje kao drugi dohodak. Kao i kod plaće u naravi, a radi činjenice da se predmetni primitak oporezuje porezom na dohodak (kao drugi dohodak), svi troškovi korištenja automobila porezno su priznati.

Obračun PDV-a obavlja se na isti način kao i kod člana uprave zaposlenog u društvu.

ČLAN UPRAVE NIJE ZAPOSLEN, ALI JE VLASNIK

Kada službeni osobni automobil društva za svoje privatne potrebe koristi vlasnik društva koji nije zaposlen, tada se radi o izuzimanju koje se oporezuje porezom na dohodak od kapitala. U takvim slučajevima, potrebno je voditi računa da se vrijednost primitka u naravi ne može utvrđivati na isti način kao u prethodna dva slučaja.

Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, primici po osnovi izuzimanja utvrđuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, odnosno prema onoj vrijednosti koju bi vlasnik društva trebao platiti na tržištu za istovjetno korištenje (najam) automobila.

Nakon što se utvrdi primitak u naravi prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, isti je potrebno uvećati na bruto te obračunati pripadajući porez (36%) i prirez. Postupak poreznog priznavanja troškova korištenja automobila te obračun PDV-a prilikom obračuna primitka u naravi, obavlja se na isti način kao i u prethodna dva slučaja.

Izvor: www.poslovni-info.eu

Izmjene u evidencijama o radnicima
Članak 5. Zakona o radu (NN 93/14) propisuje obvezu vođenja evidencija o radnicima. Sadržaj evidencija i rokovi upisivanja podataka definirani su Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Od 01. rujna 2017. na snazi je novi Pravilnik (NN 73/17) koji donosi smanjenje u broju obveznih podataka koje je potrebno voditi. Nova evidencija o radnicima mora sadržavati najmanje 18 obveznih podataka (ranije 25). Poslodavci više nemaju obvezu u evidenciji o radnicima voditi sljedećih sedam podatka:

1. mjesto rođenja odnosno za osobe rođene izvan Republike Hrvatske i podatak o državi rođenja
2. zanimanje, naziv posla odnosno narav i vrsta rada koje radnik obavlja
3. naznaku je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme (ako se radilo o ugovoru na određeno, trebao je evidentirati očekivano trajanje toga ugovora)
4. vrijeme trajanja probnog rada, ako je probni rad bio ugovoren
5. trajanje pripravničkog staža, ako je bio ugovoren te vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita, ako je isti bio predviđen i obavljen
6. naznaka radi li se o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje i
7. mirovinski staž do početka rada kod poslodavca (podatak treba voditi ako je poslodavcu taj podatak potreban radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa).

Obveza vođenja podataka o radnicima propisanih Pravilnikom o evidencijama ne anulira obvezu vođenja drugih podataka po drugim propisima (npr. Ovršni zakon i dr.). Također, bitno je voditi računa o radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu. Poslodavac koji u nepunom radnom vremenu zapošljava radnika koji je istovremeno u radnom odnosu i kod drugog ili drugih poslodavaca, dužan je evidentirati podatak o drugom poslodavcu ili o drugima poslodavcima, što je važno u slučaju potrebe za prekovremenim radom te pri ostvarivanju prava na godišnji odmor tog radnika.Važno je voditi računa o osobama koje nisu u tipičnom radnom odnosu, jer je i za njih potrebno voditi evidenciju. Posebne evidencije o drugim osobama koje rade kod poslodavca, a koje nisu u radnom odnosu poslodavac je dužan voditi za:· radnike privremeno ustupljene od strane povezanog društva,· osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa· redovite studente, redovite učenike koji rade posredstvom ovlaštenih ustanova ili su na praksi kod poslodavca· osobe koje kod poslodavca obavljaju rad za opće dobro.Sadržaj posebnih evidencije o drugim osobama koje rade kod poslodavca, sukladno novom Pravilniku više ne treba sadržavati podatak o nazivu posla. U praksi je često slučaj da poslodavci ne vode evidencije o osobama koje rade kod poslodavca, a koje nisu u radnom odnosu. Propisane su kazne za poslodavca pravnu osobu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a za poslodavca fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi, od 7.000,00 do 10.000,00 kuna. Pa stoga treba voditi računa da se evidencije vode i da su ažurne.

Izvor: burza.com.hr

Obračun spomeničke rente za 2017. godinu
  • U Nar. nov. br. 44/17, s primjenom od 6.5.2017. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (nadalje Zakon), koji donosi određene novosti u obračunu i plaćanju spomeničke rente za 2017. godinu.U skladu sa čl. 114. i 114.a. Zakona (Nar. nov., br. 66/99 – 44/17), obveznici plaćanja spomeničke rente nisu se u odnosu na 2016. godinu promijenili, a to su fizičke i pravne osobe obveznici poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak, a koje obavljaju:a)     gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline (direktna renta), pri čemu se navedeno odnosi i za svaku poslovnu jedinicu obveznika teb)     fizičke i pravne osobe koje obavljaju sljedeće djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (indirektna renta):
    • 46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,
    • 46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,
    • 47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,
    • 61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa),
    • 64.1 Novčarsko posredovanje,
    • 66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova,
    • 92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.

    I.     Direktna renta

    Osnovica korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline

    Iznos mjesečno od 1,00 do 4,00 kune po četvornome metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline (visinu propisuje Grad Zagreb, grad ili općina); s time da je do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomenička renta, potrebno dostaviti podatke o korisnoj površini poslovnih prostora koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline (dostavlja se nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva)

    Plaćanje u godišnjem iznosu prema rješenju o utvrđivanju spomeničke rente, rok za plaćanje je 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju spomeničke rente.

    Ako u tijeku kalendarske godine fizička ili pravna osoba počinje ili prestaje obavljati djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, plaća godišnju spomeničku rentu za dio godine u kojoj je obavljala djelatnost.

    Oslobođenje od plaćanja spomeničke rente à korisnik koncesije na kulturnom dobru te fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost

    II.    Indirektna renta

    Osnovica ukupni prihod ostvaren obavljanjem prethodno navedenih djelatnosti propisanih Zakonom

    Stopa 0,05% na osnovicu.

    Plaćanje predujmovi spomeničke rente plaćaju se na mjesečnoj osnovi u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu, a podaci za obračun spomeničke rente se dostavlja na propisanom Obrascu SR (nije bilo izmjene u formi obrasca).

    Nadalje, za obveznike koji počinju obavljati djelatnost, utvrđivanje predujmova spomeničke rente do prvog podnošenja obračuna poslovnog rezultata utvrđuje Porezna uprava, na način na koji se utvrđuju predujmovi poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit.

    Mjesečni iznos spomeničke rente uplaćuje se u rokovima za plaćanje predujmova poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit, dok se razlika po konačnom obračunu (Obrazac SR) uplaćuje u propisanom roku za podnošenje Obrasca SR:

    a)     fizičke osobe obveznici – Obrazac SR podnose zajedno s Prijavom poreza na dohodak i to najkasnije do kraja veljače iduće godine, nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun

    b)     pravne osobe obveznici – Obrazac SR podnose zajedno s Prijavom poreza na dobit i to najkasnije do kraja travnja iduće godine, nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun.

    U skladu sa čl. 14. Zakona o izmjenama zakona, iznimno u 2017. godinipredujmovi spomeničke rente obračunavaju se i plaćaju tromjesečnoa utvrđuju se na način da se iznos mjesečnog predujma iskazanog u Obrascu SR za 2016. godinu (red. br. 7.) pomnoži brojem mjeseci poslovanja u tromjesečju.

    Predujmovi za razdoblje od 6. svibnja 2017. godine do 30. lipnja 2017. zadužuju se s datumom 30. lipnja 2017., za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2017. s datumom 2. listopada 2017., a predujmovi za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2017. s datumom 31. prosinca 2017.

    Pogrešno ili više uplaćeni prihodi od spomeničke rente do stupanja na snagu ovoga Zakona (6.5.2017. godine) vratit će se uplatiteljima na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske od spomeničke rente, odnosno općih prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske ili se može smatrati uplaćenim predujmom za buduća razdoblja.

    Utvrđivanje, evidentiranje, nadzor nad obračunom i uplatom spomeničke rente te ovrhe spomeničke rente obavlja Porezna uprava. Troškovi evidencije nadzora, naplate i ovrhe spomeničke rente iznose 5% od naplaćene spomeničke rente.

Izvor: racunovodja.hr

Dnevnica, dnevnica za rad na terenu i naknada za odvojeni život
Poslodavac, radi potreba poslovanja, može poslati zaposlenika na rad u drugo mjesto, radi čega zaposleniku mogu nastati povećani troškovi života.  Kako bi se tako nastali povećani troškovi života lakše nadoknadili zaposlenicima, zakonodavac je propisao neoporezive iznose koji se mogu isplatiti radi upućivanja u drugo mjesto rada, a koji se isplaćuju dodatno uz iznos plaće.

  1. DNEVNICA

O dnevnici za službeno putovanje je riječ kada se zaposlenik koji uobičajeno radi na jednom mjestu, po nalogu pošalje u drugo mjesto rada radi obavljanja nekog posla.

Dnevnica za službeno putovanje smije se neoporezivo isplatiti ako je:

  • Udaljenost odredišta od mjesta rada tj. prebivališta/boravišta najmanje 30 kilometara,
  • Trajanje službenog putovanja više od 8 sati odnosno:

a)       Ako službeno putovanje traje više od 8 sati a manje od 12 – tada se neoporezivo smije isplatiti pola pune dnevnice,

b)      Ako službeno putovanje traje više 12 sati – tada se neoporezivo smije isplatiti dnevnica do 170,00 kuna.

Ako je poslodavac na službenom putovanju zaposleniku osigurao obrok/e neoporezivi iznos dnevnice generalno se umanjuje:

a)       Za 30% ako je osiguran jedan obrok tj. ručak ili večera

b)      Za 60% ako su osigurana oba obroka tj. i ručak i večera

 

Dodatne informacije:

  • Za pola pune tuzemne dnevnice neoporezivo se može isplatiti do 85,00 kuna,
  • Za punu tuzemnu dnevnicu neoporezivo se može isplatiti do 170,00 kuna,
  • Ako se radi o punoj dnevnici u tuzemstvu uz koju je osiguran jedan obrok neoporezivo se može isplatiti do 119,00 kuna, a ako su osigurana oba obroka, neoporezivo se može isplatiti do 68,00 kuna,
  • Ako se radi o pola pune dnevnice u tuzemstvu uz koju je osiguran jedan obrok neoporezivo se može isplatiti do 59,50 kuna a ako su osigurana oba obroka, neoporezivo se može isplatiti do 34,00 kune,
  • Kod prava na inozemnu dnevnicu, iznos dnevnice se utvrđuje za svaku pojedinu zasebno državu, a iznosi su navedeni u „Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, Narodne novine, broj 8/06“ (npr. BIH 30 EUR, Slovenija 50 EUR, Italija 70 EUR),
  • Kod prava na pola pune inozemne dnevnice, primjenjuje se iznos iz prethodno navedene odluke koji se umanjuje za 50%,
  • Umanjenje iznosa inozemne dnevnice se primjenjuje jednako kao i za tuzemne dnevnice.

 

Kod službenog putovanja potrebno je imati uredno popunjeni putni nalog i izvještaj sa službenog putovanja, te priloge (račune), a isplatu dnevnice treba iskazati u JOPPD obrascu.

 

  1. DNEVNICA ZA RAD NA TERENU (U TUZEMSTVU I/ILI INOZEMSTVU) 

U svjetlu poreznih propisa nije precizno propisano što je to rad na terenu, ali o njemu govorimo kada su poslovne aktivnosti poslodavca vezane uz rad na terenu.  Primjerice, djelatnost građevine, putničkih agencija i sl. mogu imati za razumnu osnovu da se radi terenskim poslovima.

U 2017. godini preformuliran je pojam terenskog dodatka, pa se sada koristi sljedeća terminologija:

  • Dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu,
  • Dnevnica za rad na terenu u inozemstvu.

Dnevnica za rad na terenu služi kao naknada troškova prehrane i slično koji nastaju zbog rada na terenu (osim troškova smještaja, ako ih ima, koji se podmiruju na teret poslodavca).

 

Dodatne informacije:

  • Neoporeziva dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu se isplaćuje do 170,00 kuna,
  • Neoporeziva dnevnica za rad na terenu u inozemstvu se može isplatiti u iznosima određenima u „Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, Narodne novine, broj 8/06“,
  • Kod isplate dnevnice za rad na terenu nije bitno koliko je sati provedeno na terenu,
  • Nema precizno propisanog obrasca kojim se evidentira rad na terenu, ali isti mora sadržavati sve elemente knjigovodstvene isprave prema Zakonu o računovodstvu,
  • Potrebno iskazati isplatu u JOPPD obrascu.

 

  1. RAZLIKA IZMEĐU DNEVNICE I DNEVNICE ZA RAD NA TERENU

Generalno, objašenjenje kada se isplaćuje dnevnica, a kada dnevnica za rad na terenu leži u vrsti  djelatnosti poslodavca.

Dnevnica se, dakle, primjenuje kada zaposlenik radi na jednom mjestu i za potrebe poslovanja je poslan u drugo mjesto rada u kraćem razdoblju (npr. računovođa ili savjetnik), dok se dnevnica za rad na terenu primjenjuje kada su poslovne aktivnosti poslodavca vezane uz rad na terenu (npr. građevinska branša). Uz to kod dnevnice za rad na terenu, za razliku od isplate dnevnice za službeno putovanje nije bitno vrijeme provedeno na terenu.

Uobičajeno je kod rada na terenu da se radi izbjegavanja dvojbi u ugovoru o radu predvidi da je mjesto rada teren, kako ne bi dolazilo do nedoumica.  Također, za službena putovanja, moguće je pravo na dnevnicu ugovoriti ugovorom o radu ili ga navesti u nekom od akata poslodavca (npr. Pravilnik o radu). Bitno je spomenuti da se dnevnica za službeno putovanje, dnevnica za rad na terenu ali i naknada za odvojeni život međusobno isključuju..

 

  1. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

Naknada za odvojeni život od obitelji služi za podmirenje povećanih troškova života zaposlenika u mjestu kojem trenutno radi,a koje je različito od uobičajenog prebivališta/boravišta zaposlenika.

U 2017. godini je propisano da se putem naknade za odvojeni život zaposleniku može mjesečno neoporezivo isplatiti do 1.750,00 kuna.

  1. ZAKLJUČAK

Neovisno o kojoj opisanoj neoporezivoj isplati se radilo, potrebno je pripaziti da se zadovolje uvjeti za neoporezivu isplatu, da se osigura potpuna i vjerodostojna dokumentacija, te da se isplate, prema propisima i unutar danih rokova iskažu na obrascu JOPPD.

Izvor: racunovodja.hr

Najvažnije izmjene i dopune vezane uz ovrhu
U Nar. nov., br. 73/17 od 26. 07. 2017. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (nadalje Zakon), koji  donosi izmjene i dopune na nekoliko područja. Zakon stupa na snagu 3. kolovoza 2017. godine, osim odredbi čl. 24., 25., 26., 27., 29., 30., 31. i 34. st. 2. koje stupaju na snagu 1. rujna 2017. godine.Izmjene i dopune odnose se na ovrhu vezanu uz plaću i nekretnine, te sažetak navodimo u nastavku.

Plaće

  • Čl. 21. novog Zakona mijenja se dosadašnji članak 173. st. 2. Ovršnog zakona, a vezano uz ograničenje ovrhe kada ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH (za 2017. godinu u iznosu od 5.664 kn).U skladu sa novom odredbom, ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, odnosno manja od 5.664 kn, vrijedi sljedeće:a)      od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće (3.776 kn).Navedeno prikazujemo na sljedećem primjeru:
    Rbr.

    Neto plaća

    Iznos 3/4 prosječne neto plaće

    Iznos izuzet od ovrhe koji se isplaćuje ovršeniku

    1.

    5.500 kn

    4.125 kn

    3.776 kn (max 2/3 neto plaće)

    2.

    5.000 kn

    3.750 kn

    3.750 kn

    3.

    4.000 kn

    3.000 kn

    3.000 kn (ranije je bilo izuzeto 2.666, 67 kn, odnosno 2/3 plaće)

     

    Stupanjem na snagu izmijenjenih odredbi Zakona dolazi od povećanja iznosa koji će se ovršeniku moći isplatiti i koji će biti izuzet iz ovrhe, uz određena ograničenja.

    Stoga, prilikom izračuna iznosa izuzetog od ovrhe potrebno je voditi računa o ograničenju, jer iznos izuzet iz ovrhe ne može biti veći od 2/3 prosječne neto plaće, odnosno ne može biti veći od trenutno važećih 3.776 kn.

     

    b)      ako se ovrha provodi zbog naplate tražbina s osnove:

    –       zakonskog uzdržavanja

    –       naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i

    –       naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja,

    od ovrhe je izuzet iznos od 1/2 neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, kada je izuzet iznos od 1/4 prosječne neto plaće ovršenika.

    Izmjene vezane uz nove iznose izuzete od ovrhe primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, bez obzira kada su pokrenuti i po kojem bi se zakonu trebali dovršiti (čl. 44. st. 2. novog Zakona). Dakle, prilikom obračuna i isplate plaća za mjesec srpanj 2017. godine, a koje se isplaćuju nakon 3. kolovoza 2017. godine, potrebno je primjeniti nove odredbe prilikom izračuna iznosa izuzetih od ovrhe.

     

    Za ovršenike kojima je plaća jednaka ili veća od 5.664 kn nije došlo do nikakvih promjena. Podsjećamo što vrijedi u takvim okolnostima (čl. 173. st. 1. Ovršnog zakona):

    a)     od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u RH, odnosno trenutno važeći iznos od 3.776 kn;

    b)    od ovrhe koja se provodi s osnove zakonskog uzdržavanja izuzet je iznos od 1/2 prosječne neto plaće, odnosno iznos od 2.832 kn;

    c)     od ovrhe koja se provodi radi prisilne naplate novčanih sredstava za uzdržavanje djeteta izuzet je iznos od 1/4 prosječne neto plaće, odnosno iznos od 1.416 kn.

     

     

Nekretnine

  • U skladu sa čl. 12. st. 1. novog Zakona mijenja se čl. 75. st. 5. Ovršnog zakona, prema kojem je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik izuzeta od ovrheosim ako je ovršenik suglasan i da se ta nekretnina ovrši. Odredbe ovog članka primjenjuju se na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu novoga Zakona.Smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.Nadalje, uvodi se novi čl. 80.b.  Ovršnog zakona koji uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini. U skladu sa time, novost je da se ovrha na nekretnini ne može provesti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja traži ovrha ne prelazi iznos od 20.000 kn. Međutim, čak i ako je iznos manji od 20.000 kn, ovrha se može provesti u slučaju:1)     da je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili2)     ako se radi o tražbini radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.U slučaju da se ovrha provodi radi namirenju glavnice čija tražbina prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža, sud će razmotriti okolnosti, naročito:– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.Prema čl. 131. a. Ovršnog zakona, ako je radi ovrhe ovršenik dužan iseliti iz nekretnine koja je prodana u ovršnom postupku, ovršenik ima pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja iz sredstava državnog proračuna ako:

    – je u nekretnini iz koje je dužan iseliti stanovao prije pokretanja ovršnog postupka,

    – je dobrovoljno predao nekretninu kupcu,

    – nema u vlasništvu drugu nekretninu za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba.

    Postupak za priznavanje prava na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja pokreće se na zahtjev ovršenika nadležnom centru za socijalnu skrb u roku od 30 dana od dana predaje nekretnine kupcu. Uz zahtjev ovršenik je dužan priložiti rješenje o ovrsi kojim je određena ovrha na nekretnini te dokaz o sklopljenom u.govoru o najmu nekretnine za stambeno zbrinjavanje.

    O priznavanju prava na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja odlučuje centar za socijalnu skrb.

    Novčana naknada iznosi mjesečno najviše do 500% osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih prava prema propisima u socijalnoj skrbi, a priznaje se u visini ugovorene najamnine. Pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja isplaćuje se mjesečno, najduže do 18 mjeseci, a priznaje se od dana predaje nekretnine kupcu.

Ostalo

  • Također, kao novost uvodi se i određena sankcija u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili. Naime, prema čl. 62. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio, ako je tijekom ovrhe namirio ovrhovoditelju novčanu tražbinu izvan ovrhe tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren. U tom slučaju, ovršenik može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata, ali i posebnu naknadu u iznosu od 400 kn, ako je pozvao ovrhovoditelja da mu iznos plaćen izvan ovrhe vrati u roku od 8 dana od poziva na povrat, a on to nije učinio (čl. 62.st.3. Ovršnog zakona).

Izvor: racunovodja.hr

OPG - Obveznik fiskalizacije
Smatra li se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) obveznikom fiskalizacije, te mora li izdavati račune i mora li ih fiskalizirati ovisi o tome je li OPG obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, te gdje i kome prodaje svoje poljoprivredne proizvode.

OPG – OBVEZNIK FISKALIZACIJE

OPG obveznik je fiskalizacije, ako je obveznik poreza na dohodak ili obveznik poreza na dobit.

OPG se mora upisati u registar obveznika poreza na dohodak ako od prodaje poljoprivrednih proizvoda ostvari godišnje primitke u iznosu većem od 80.500,00 kn i/ili je obveznik PDV-a. OPG može, na vlastiti zahtjev, umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit. I u tom slučaju obveznik je fiskalizacije.

Iznimno, OPG se ne smatra obveznikom fiskalizacije ako vlastite poljoprivredne proizvode prodaje isključivo na tržnicama i otvorenim prostorima. Prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču (građaninu) koja se obavlja:

  • na štandovima i klupama na tržnicama na malo, te
  • štandovima i klupama izvan tržnica na malo (štandovima i klupama na javno-prometnim površinama, na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine, unutar trgovačkih centara i ustanova, te na OPG-ima).

OBVEZA IZDAVANJA I FISKALIZACIJE RAČUNA

Ako OPG vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na vlastitom OPG-u izravno prodaje krajnjem potrošačuu proizvodnim objektima OPG-a ili na tržnicama i otvorenim prostorima ne mora izdavati račune.

Osim na navedenim mjestima, OPG može vlastite poljoprivredne proizvode prodavati i:

  • putem kioska,
  • pokretnom prodajom (putem pokretnog vozila, pokretnih kolica i plovnog objekta) i
  • prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona).

U slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na ovim mjestima OPG je obvezno izdati račun, a ako je isti naplaćen gotovinom račun mora biti fiskaliziran (sadržavati JIR – jedinstveni identifikator računa i ZK – zaštitni kod).

Osim toga, ako OPG vlastite poljoprivredne proizvode prodaje profesionalnim korisnicima koji obavljaju registriranu djelatnost (ugostiteljima, trgovcima, obrtnicima, vrtićima, školama i drugim) obvezno je izdati račun, neovisno gdje im prodaje proizvode, a profesionalni korisnik obvezan je OPG-u platiti na njegov žiro račun.

 

OBVEZE OPG-A OD 1.7.2017.

OPG koje je obveznik fiskalizacije i izdaje račune naplaćene gotovinom od 1.7.2017. mora račune izdavati isključivo putem elektroničkog naplatnog uređaja (za što mora imati certificirani program), te do kraja mjeseca Poreznoj upravi dostaviti podatke o poslovnim prostorima i proizvođaču/održavatelju software.

Kao i do sada, OPG obveznik fiskalizacije mora imati interni akt, odluku o blagajničkom maksimumu, izdavati račune s podacima propisanim poreznim propisima i propisima o fiskalizaciji, istaknuti obavijest o obvezi izdavanja i uzimanja računa, te postupati u skladu s drugim odredbama propisima o fiskalizaciji.

 

OPG KOJI NIJE POREZNI OBVEZNIK

OPG koji nije porezni obveznik za prodane vlastite poljoprivredne proizvode nema obvezu izdati račun. No, ako svoje poljoprivredne proizvode prodaje poduzetnicima, školama, vrtićima, ustanovama i dr. osobama koje obavljaju registriraju djelatnost, osoba koja otkupljuje poljoprivredne proizvode mora OPG-u izdati otkupni blok i/ili skladišnu primku.

Podsjećamo da OPG, neovisno o svom poreznom statusu, kao i kome prodaje poljoprivredne proizvode,  mora voditi Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

Izvor: poslovni-info.eu

Neprofitne organizacije više nisu obvezne sastavljati tromjesečne i devetomjesečne financijske izvještaje
  • Za neprofitne organizacije Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 67/17) propisane su određene izmjene i dopune Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15) u svezi sastavljanja i predaje financijskih izvještaja, i to:

    • Izmijenjeni čl. 5. st. 1. i 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija, propisuje da neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva, sastavlja financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i za poslovnu godinu. Financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja čuva se do predaje financijskog izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno i u izvorniku.
    • U tekstu Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, brisane su riječi: Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF.

    Dakle, na temelju izmjena i dopuna Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, neprofitne organizacije obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva, više nisu obvezni sastavljati financijske izvještaje za razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka te od 1. siječnja do 30. rujna na Obrascu: S-PR-RAS-NPF.

    • Izmijenjeni čl. 10. st. 1. i 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, propisuje da neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo sastavlja:
    1. za poslovnu godinu: Bilancu (Obrazac: BIL-NPF), Izvještaj o prihodima i rashodima (Obrazac: PR-RAS-NPF) i Bilješke,
    2. za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: Izvještaj o prihodima i rashodima (Obrazac: PR-RAS-NPF).

     

    • Financijski izvještaji predaju se:
    1. za poslovnu godinu: u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja,
    2. za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: u roku od 30 dana po isteku izvještajnog razdoblja.
    • Neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva i koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, sastavlja i dalje godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima za prethodnu poslovnu godinu (Obrazac: G-PR-IZ-NPF) i bilješke (izmijenjeni čl. 12. st. 1.Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija).

     

    Bilješke uz godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima su dopuna podataka uz financijski izvještaj. U bilješkama uz godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima potrebno je navesti razloge zbog kojih je došlo do odstupanja u odnosu na ostvarenje iz prethodne godine.

    • čl. 21. iza st. 1. dodani su novi st. 2., 3., 4., 5. i 6. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, tj. kad se neprofitna organizacija briše iz matičnog registra, sastavlja financijske izvještaje za poslovnu godinu s datumom koji prethodi datumu brisanjaFinancijske izvještaje potpisuje osoba koja je bila odgovorna za poslovanje neprofitne organizacije u razdoblju na koje se ti financijski izvještaji odnose.
    • U podnožju obrazaca financijskih izvještaja neprofitne organizacije više ne moraju stavljati pečat neprofitne organizacije.

    Obrasci koji se nalaze u prilogu Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br.31/15) i njegov su sastavni dio zamjenjuju se novim obrascima koji se nalaze u prilogu Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija i njegov su sastavni dio.

Izvor: racunovodja.hr

Studentska primanja (nagrade, stipendije, dohodak)
  • Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) i člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a između ostalih, to su:
    • nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.750,00 kn mjesečno,
    • nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
    • primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do 15.000,00 kn godišnje,
    • stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, ukupno do 1.750,00 kn mjesečno,
    • stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, do 4.000,00 kn mjesečno,
    • stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima,
    • športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 1.750,00 kn mjesečno,
    • nagrade za športska ostvarenja do 20.000,00 kuna godišnje,
    • naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1.750,00 kn mjesečno,
    • stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja i dr.

     

    Novim Zakonom, u primjeni od 1.1.2017., izvori dohotka podijeljeni su u 2 kategorije:

    • godišnji dohodak (ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak) i
    • konačan dohodak (svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim).

     

    Za konačni dohodak porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a niti se taj dohodak može umanjiti za osobni odbitak.

    Osobni odbitak može se koristiti samo kod dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka koji se ne smatra konačnim i dohotka od samostalne djelatnosti, pri čemu se samo kod dohotka od nesamostalnog rada može osobni odbitak koristiti u tijeku poreznog razdoblja, odmah pri isplati, a kod ostalih navedenih primitaka u godišnjem obračunu poreza na dohodak.

    U slučaju primitaka za rad učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga propisana je iznimka od tog pravila te se i ti oporezivi primici (iznad 15.000,00 kn godišnje) mogu u tijeku poreznog razdoblja umanjiti za osnovni osobni odbitak odmah pri isplati (15.000,00 kn neoporezivo + 45.600,00 kn osnovni osobni odbitak).

    Učenik ili student može biti uzdržavani član roditeljima ili drugim osobama koje su određene kao njegovi skrbnici pod uvjetom da njegovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini (u to ulaze i neoporezive stipendije i primici za rad preko studentskih udruga u ukupnom iznosu i sl.).

    Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od 60.600,00 kuna, po osnovi razlike primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

Izvor: racunovodja.hr

Nabava rabljenog osobnog automobila od poreznog obveznika iz EU
  • U praksi se često postavlja pitanje koje obveze s osnova poreza i drugih davanja ima tuzemni porezni obveznik, koji je upisan u registar poreznih obveznika za PDV, prilikom nabave rabljenog osobnog automobila od poreznog obveznika iz druge države članice EU.Pojam novo i rabljeno vozilo različito su definirani prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Zakon i Pravilnik o PDV-u pod pojmom rabljeni osobni automobil podrazumijevaju vozilo koje je isporučeno u razdoblju nakon 6 mjeseci od prve uporabe (npr. registracije) ili vozilo koje je prešlo više od 6.000 kilometara. Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (PPMV) definira pojam novog motornog vozila kao motorno vozilo koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u RH nije bilo registrirano. Rabljeno motorno vozilo, prema istom zakonu, je svako motorno vozilo osim novog motornog vozila.
    Prilikom kupovine rabljenog vozila od poreznog obveznika iz druge države članice EU bitno je voditi računa nabavlja li se od preprodavatelja ili izravno od poreznog obveznika koji nije preprodavatelj.U slučaju kad se rabljeno vozilo nabavlja od preprodavatelja iz druge države članice EU, preprodavatelj je dužan primijeniti poseban postupak oporezivanje marže, što za tuzemnog poreznog obveznika (kupca motornog vozila) znači da nabava takvog vozila nije oporeziva PDV-om u RH, tj. takva vozila oporezuju se u zemlji isporučitelja i tuzemni porezni obveznik ne iskazuje nabavnu vrijednost vozila u Obrascu PDV-a, niti u obrascu PDV-S. Kupac u ovom slučaju ima obveze po osnovi naknade gospodarenja otpadnim vozilima i gumama i naknade za utvrđivanje sukladnosti vozila.Ako se rabljeno vozilo nabavlja izravno od poreznog obveznika iz druge države članice EU, a koji nije preprodavatelj, isti je dužan primijeniti institut prijenosa porezne obveze (engl. „reverse charge“) na tuzemnog poreznog obveznika (kupca), stoga je kupac dužan obračunati i iskazati PDV po stopi od 25% u obrascu PDV–a i podnijeti dodatno obrazac PDV-S. Prema trenutno važećem Zakonu i Pravilniku o PDV–u, prilikom nabave osobnog motornog vozila tuzemni porezni obveznik (kupac) nema pravo na potpuni ili djelomični odbitak PDV–a, stoga je dužan obračunati i platiti obvezu za PDV u državni proračun RH.Prema navedenom, po pitanju poreznog opterećenja PDV–om za kupca tuzemnog poreznog obveznika isplativije je nabaviti rabljeno vozilo iz druge države članice EU od preprodavatelja.Po pitanju PPMV–a, obveza stjecatelja novoga osobnog automobila iz druge države članice EU (pojam novog treba u ovom slučaju tumačiti prema ranije spomenutoj definiciji Zakona o PPMV–u) je da carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu podnese prijavu radi obračuna i plaćanja PPMV–a u roku od 15 dana od dana unosa motornog vozila na područje RH.

Izvor: burza.com.hr

Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
  • Od 01. srpnja 2017. na snagu je stupio novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 59/17) kojim su naknade koje se ostvaruju sukladno tom Zakonu povećane.Uvjet za ostvarivanje prava na naknadu plaće propisane Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama je staž osiguranja koji treba iznositi najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (ukoliko taj uvjet nije zadovoljen, isplaćuje se naknada u iznosu 2.328,20 kn). Osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci.Sukladno Zakonu roditelji mogu koristiti rodiljni i roditeljski dopust.Rodiljni dopust traje od 28 dana (iznimno 45 dana) prije očekivanog poroda do navršenih šest mjeseci djetetovog života. Ako je dijete rođeno prije utvrđenog termina (prije 37. tjedna trudnoće), rodiljni dopust se može produžiti za onoliko vremena koliko je dijete prerano rođeno. Rad s polovicom radnog vremena može se koristiti umjesto rodiljnog dopusta do navršenih 9 mjeseci djetetovog života. Gornji iznos naknade koja se isplaćuje za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta nije limitiran, a najmanja naknada od 01.07.2017. iznosi 2.328,20 kn. Najviši iznos naknade plaće propisan je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, do visine proračunske osnovice uvećane za 28%, 4.257,28 kn. Ovo ograničenje ne primjenjuje se u slučaju korištenja rodiljnog dopusta, prava na rad s polovicom radnog vremena umjesto rodiljnog dopusta ili dopusta u slučaju smrti djeteta. U navedenim slučajevima naknada plaće utvrđuje se u visini prosječne plaće.Roditeljski dopust koristi se nakon proteka rodiljnog dopusta, a njegovo trajanje ovisi o broju rođene djece i načinu na koji se koristi. Za prvo i drugo dijete koristi se 6 mjeseci ukoliko ga koristi jedan roditelj ili 8 mjeseci ukoliko ga koriste oba roditelja. Za blizance, treće dijete i svako sljedeće dijete roditeljski dopust koristi se 30 mjeseci. Naknada plaće za roditeljski dopust u trajanju 6 odnosno 8 mjeseci (ako ga koriste oba roditelja) od 01.07.2017. iznosi najviše 3.991,20 kn (do 30.06.2017. najviše do 2.660,80 kn). Ukoliko roditelj koristi pravo na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena naknada plaće iznosi najviše 2.328,20 kn.Roditelj koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja (12 mjeseci neprekinuto ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine), ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu 2.328,20 kn. Za blizance, treće dijete i svako sljedeće dijete nakon isteka 6 mjeseci korištenja roditeljskog dopusta (8 mjeseci ukoliko ga koriste oba roditelja), naknada plaće koja se ostvaruje iznosi 2.328,20 kuna. Roditeljski dopust može se koristiti do osme godine djetetovog života ukoliko se koristi u više navrata.

Izvor: burza.com.hr

Nova ograničenja od ovrhe na isplate plaće od 3.8.2017.
  • Novela Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 73/17; u nastavku: Novela OZ-a) stupila je na snagu 3.8.2017., a jedno od najčešćih pitanja u vezi njene primjene jest: na koje isplate plaće se primjenjuju nova ograničenja od ovrhe?Odgovor na to pitanje daje nam čl. 44. st. 2. Novele OZ-a. Sukladno toj odredbi, članak 21. Novele OZ-a primjenjuje se na postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti. Slijedom navedenog, nova pravila se primjenjuju na sve isplate plaće koje se isplaćuju od 3.8.2017. pa tako i na isplate plaće za srpanj ako se isplaćuju nakon tog datuma.Podsjetimo se, člankom 21. Novele OZ-a izmijenjen je status ovršenika koji prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH (5.664,00 kn za provedbu ovrhe u 2017.).Dakle, ako se ovrha provodi na plaći ovršenika koja je manja od 5.664 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u RH. Na primjeru u kojem radnik ima neto plaću od 4.000 kn, od ovrhe je izuzeto 3.000 kn, umjesto dosadašnjih 2.666,67 kn. S druge strane, na primjeru u kojem radnik ima neto plaću 5.500 kn izuzet je iznos od 3.776 kn, a ne 4.125 kn koliko iznose 3/4 od 5.500 kn. Ovi izuzeti iznosi isplaćuju se radniku (na redovan račun ako nije otvoren zaštićeni račun, odnosno na zaštićeni račun ako se provodi ovrha na novčanim sredstvima), a sve više od toga, isplaćuje se u korist ovrhovoditelja.U slučaju ovrhe na plaći ovršenika koja je manja od 5.664 kn, a radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od 1/4 neto plaće ovršenika, umjesto dosadašnjih 1/2. Na primjeru radnika od 4.000 kn izuzet je iznos od 1.000 kn umjesto dosadašnjih 2.000 kn.Za ovršenike čija je neto plaća jednaka ili veća od 5.664 kn, nije došlo do nikakve promjene, te se ovrha provodi kao i do stupanja Novele OZ-a na snagu.Izvor: poslovni-info.eu
Od 3. kolovoza 2017. u primjeni je novo ograničenje ovrhe na plaći
  • Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov. br. 73/17.) dana 3. kolovoza 2017. od ovrhe je izuzeta svota u visini 3/4 neto plaće (dalje: plaća) ovršenika koji prima plaću koja je manja od 5.664,00 kn (prosječna neto plaća u RH). Međutim, izuzeta svota ne može biti veća od 2/3 prosječne neto plaće u RH, odnosno 3.776,00 kn.To bi praktično značilo da će ovršenicima koji primaju plaću višu od 5.034,67 kn, a manju od5.664,00 kn i dalje biti izuzeta svota u visini 2/3 prosječne neto plaće (3.776,00 kn),  jer ¾ njihove plaće prelazi svotu od 3.776,00 kn.Stoga možemo reći da se izuzeće od ovrhe u svoti od ¾ neto plaće praktično odnosi na ovršenike koji primaju plaću u svoti od 5.034,67 kn i manje. U tablici u nastavku daju se neki primjeri: 
          Od ovrhe je i dalje izuzeta svota od 2/3 prosječne neto plaće u RH (3.776,00 kn), ako ovršenik prima plaću koja je jednaka ili veća od 5.664,00 kn.

    Ograničenje ovrhe koja se provodi na plaći ovršenika s osnove zakonskog uzdržavanja nije mijenjano, stoga je i dalje izuzeta od ovrhe svota od 2.832,00 kn (1/2 prosječne neto plaće), ako ovršenik prima plaću koja je jednaka ili veća od 5.664,00 kn.

    Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih svota za uzdržavanje djeteta na plaći ovršenika koja je jednaka ili veća od 5.664,00 kn, od ovrhe je i nadalje izuzeta svota od 1/4 prosječne neto plaće (5.664,00 kn), odnosno izuzeta je svota od 1.416,00 kn, dok odredbom čl. 21. navedenog zakona određeno kako se ovršeniku koji prima neto plaću koja je manja od 5.664,00 kn izuzima svota od 1/4 njegove neto plaće (ovršenika).

    Navedene odredbe primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku neovisno kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti, te se primjenjuje kod obračuna i isplata plaća od 3.8.2017. i nadalje.

Izvor: rrif.hr

Novosti u fiskalizaciji
  • Od 01.07.2017.g. nastupaju neke promjene prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 113/12-115/17).Čisto da podsjetimo…Na koga se odnosi ovaj zakon, tj. tko je obveznik fiskalizacije?
    1. Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, a to su obrtnici i samostalne djelatnosti. Pritom mogu biti obveznici poreza na dohodak ili obveznici poreza na dobit;
    2. Pravne osobe, obveznici poreza na dobit.

    Obveznici fiskalizacije moraju:

    1) imati Interni akt o fiskalizaciji u svom poslovnom prostoru i nikome ga ne dostavlja (ovo je vrijedilo i do sada);

    2) imati Odluku o visini blagajničkog maksimuma u svom prostoruako račune naplaćuju u gotovini (ovo je vrijedilo i do sada);

    3) Sadržaj računa imati u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji. Ukoliko obveznik fiskalizacije u poslovanju naplaćuje svoje fakture u gotovini, kreditnim karticama ili čekovima, tada dodatno mora i fiskalizirati te fakture (samo fakture koje se tako naplaćuju). Fiskalizirati fakturu znači izdati je na računalu i iskazati na njoj JIR i ZKI kodove;

    4) U poslovnom prostoru treba imati istaknutu Obavijest o obvezi izdavanja računa i obvezi kupca da isti uzme i zadrži (naljepnicu);

    5) Treba ovjeriti u Poreznoj upravi uvezanu knjigu računa (koja se koristi samo kada je riječ o kvaru elektroničkog naplatnog uređaja). Obveznici koji već imaju ovjerenu knjigu, nastavljaju ju i dalje koristiti u opisanom slučaju.

     

    Novosti u fiskalizaciji

    1. Od 01.07.2017., paušalisti (obrtnici koji ne vode knjige), slobodna zanimanja i dr. koji su prije izdavali račune u obliku uvezene knjige računa (blokovi računa ovjereni od strane Porezne uprave), moraju prijeći na izdavanje računa putem naplatnih uređaja (računala).
    2. Poreznoj upravi treba dostaviti podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja (o softveru);
    3. Poreznoj upravi treba dostaviti podatak o poslovnim prostorima;
    4. Obveznici fiskalizacije koji sada moraju početi izdavati račune putem naplatnog uređaja, trebaju nabaviti naplatni uređaj (blagajna tj. računalo), digitalni certifikat i Internet vezu.

    Tko dostavlja tražene podatke Poreznoj upravi?

    Obveznici fiskalizacije koji su i do sada fiskalizrali račune putem naplatnog uređaja trebaju unijeti promjene podataka putem sustava ePorezna. To se posebno odnosi na prijavu svih poslovnih prostora (rok je do 31. srpnja 2017.) kao i podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja. Ostali koji trebaju početi fiskalizirati račune putem naplatnog uređaja od 1. srpnja 2017. trebaju putem aplikacije ePorezna prijaviti sve podatke do navedenog datuma.

    Međutim, obveznici koji nemaju certifikat za pristup ePorezne predaju Obrazac prijave podataka u sustavu fiskalizacije u papirnatom obliku nadležnoj ispostavi PU. Referent će unijeti podatke za te obveznike fiskalizacije.

    Našim klijentima ćemo mi izvršiti potrebne prijave na Poreznu upravu (ukoliko već imamo osiguran pristup na ePorezna), uz molbu da nam u pismenom obliku pošalju informacije o softveru koji koriste za izdavanje računa i da nam pošalju ažurirane podatke o svojim poslovnicama.

    Navedene obveze ne odnose se na poduzetnike koji račune naplaćuju isključivo na transakcijski račun.

Izvor: ekonos.hr

Novost za građane s područja Grada Zagreba
  • Građani s područja Grada Zagreba više neće morati odlaziti na adresu Avenija Dubrovnik 32!!!
    Od 01. srpnja 2017. godine građanima će se olakšati ostvarivanje prava ili izvršavanje poreznih obveza. Sve će sada moći vršiti u najbližoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu stanovanja i to:

     

    – Ispostava Centar, Ilica 25;
    – Ispostava Dubrava, Avenija Dubrava 49;
    – Ispostava Maksimir, Petrova 116;
    – Ispostava Novi Zagreb, Avenija Dubrovnik 12;
    – Ispostava Medvešćak, Draškovićeva 15;

    -Ispostava Susedgrad, Sigetje 2;

    – Ispostava Črnomerec, Trg Francuske Republike 15;

    – Ispostava Trešnjevka, Park stara Trešnjevka 2;
    – Ispostava Trnje, Ulica Grada Vukovara 56;
    – Ispostava Pešćenica, Zapoljska 1.
    Napominjemo da se za građane s područja Sesveta ništa ne mijenja, oni sve i dalje obavljaju u Ispostavi Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 4.
    Građani će u svojoj lokalnoj ispostavi Porezne uprave moći obaviti poslove vezane uz:
    – porez na promet nekretnina (nadležna ispostava je ona gdje se nekretnina nalazi);
    – prijava posebnog poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila;
    – izdavanje poreznih kartica;
    – izdavanje potvrda;
    – uvjerenja o OIB-u;
    – i sve ostale poslove za koje građani trebaju komunikaciju s Poreznom upravom.
    Posebnu pozornost skrećemo na izaslana rješenja za porez na dohodak za 2016. godinu, gdje će građanima biti olakšano da prigovore na ista mogu podnijeti i u lokalnoj ispostavi Porezne uprave ali i na adresi Avenija Dubrovnik 32.

Izvor: porezna-uprava.hr

Obveza doprinosa za člana uprave - stranca koji nije zaposlen u RH
Propisivanjem osnovice za obračun doprinosa u slučaju kada su zaposlenici društva ujedno i članovi uprave postavilo se pitanje statusa, odnosno obveze obračunavanja doprinosa kada su članovi uprave osobe nerezidenti RH.Naime, izmjenama Zakona o doprinosima (Nar. nov, br. 115/16) propisano je da se za osobe, koje su istovremeno i zaposlenici društva i članovi uprave u tom društvu, moraju obračunavati propisani doprinosi na osnovicu koja za 2017. iznosi 5.030,35 kn, za puno radno vrijeme (čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima). Ako je osoba zaposlena na nepuno radno vrijeme, propisana osnovica se umanjuje razmjerno satima rada.Za strance, članove uprave u društvima u RH, koji u pravilu nisu zaposleni u tim društvima, valja prije svega utvrditi jesu li u sustavu osiguranja države čiji su rezidenti ili ne.

KADA SU STRANCI DUŽNI OSIGURATI SE KAO ČLANOVI UPRAVE?

Prije svega valja utvrditi jesu li članovi uprave – stranci zaposleni/samozaposleni u drugoj državi članici EU ili državi s kojom RH ima ugovor o socijalnom osiguranju.

Naime, sukladno propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, navedene su osobe dužne osigurati se kao članovi uprave samo ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju), odnosno ako nisu obvezno zdravstveno osigurane temeljem rada kod druge pravne osobe u RH ili drugoj državi članici (čl. 7. st. 1. toč. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Iz navedenoga slijedi da za:

 

  1. članove uprave koji dolaze iz drugih država članica EU, a koji donesu potvrdu A1 (koja vrijedi za članice EU, EGP – Island, Norvešku i Lihtenštajn, i Švicarsku) te
  2. članove uprave iz zemalja s kojima RH ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju (BiH, CG, Makedonijom, Srbijom, Turskom) a donesu potvrde propisane ugovorima

ne postoji obveza obračuna doprinosa jer su već osigurani po nekoj drugoj osnovi. Pritom potvrde moraju biti izdane od nadležnog stranog nositelja obveznih osiguranja i ne smiju biti starije od šest mjeseci (čl. 239. st. 2. Pravilnika o doprinosima).

 

Ako stranac, član uprave društva u RH, nije zaposlen u tom društvu,

a nema odgovarajuću potvrdu, plaća doprinose na osnovicu od 7.739 kn (za 2017.)

KADA POSTOJI OBVEZA UPLATE DOPRINOSA?

Međutim, članovi uprave koji dolaze iz prethodno navedenih zemalja a ne pribave propisane potvrde, kao i članovi uprave iz trećih zemalja s kojima RH nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, dužni su plaćati doprinose (MO, ZO, zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje) na osnovicu propisanu čl. 92. Zakona o doprinosima koja za 2017. iznosi 7.739,00 kn (prosječna plaća RH za razdoblje I. – VIII. prethodne godine). Ukupan iznos svih doprinosa na propisanu osnovicu je 2.878,91 kn, s dospijećem do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Pritom obvezu doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi Porezna uprava utvrđuje rješenjem. Iz odredbe čl. 90. Zakona o doprinosima proizlazi da su članovi uprave sami i obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa što znači da iznos doprinosa podmiruju na svoj teret.

 

OPOREZIVANJE NAKNADA I JOPPD

Vezano uz oporezivanje naknade isplaćene članu uprave, ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku: ugovor)  u pravilu je dano pravo državi izvora da oporezuje tu naknadu te se isplaćeni primitak oporezuje na način propisan za drugi dohodak. Pritom napominjemo da pri isplati treba pogledati ugovor za zemlju čiji je član uprave rezident.

Ako se isplaćuje naknada:

  • članu uprave koji ima potvrdu A1/potvrdu propisanu ugovorom o socijalnom osiguranju, a RH ima ugovor  s državom rezidentnosti člana uprave, isplatitelj će obračunati samo porez na dohodak po stopi od 24%, bez prireza. Pri popunjavanju Obrasca JOPPD, koji se podnosi na dan isplate/sljedeći radni dan, na str. B upisuju se oznake u polja: 6.1. – 4001, 6.2. – 4037, 10.1. 10.2. – godina isplate,
  • članu uprave koji nema A1/potvrdu odnosno dolazi iz zemlje s kojom nemamo ugovor o socijalnom osiguranju, isplatitelj će obračunati i doprinose i porez po stopi od 24%, bez prireza (JOPPD, str. B: 6.1. – 4002, 6.2. – 4035, 10.1. i 10.2. – godina isplate.

Izvor: poslovni-info.eu

Porez po odbitku pri isplati dividendi
  • ​Primili smo upit poreznog obveznika u svezi oslobođenja od plaćanja poreza po odbitku pri isplati dividendi tijekom 2017. godine. U konkretnom slučaju postavljeno je pitanje primjene članka 31.e Zakona o porezu na dobit, ukoliko je tijekom listopada 2016. godine došlo, zbog statusnih promjena unutar grupe, do promjene imatelja udjela u kapitalu. Prema navodima iz upita, uzima se u obzir mogućnost da skupština društva A, u travnju 2017. godine, donese odluku o isplati dobiti matičnom društvu ABC koji drži više od 10% (84%) udjela u kapitalu. Međutim, prema navodima iz upita društvo ABC drži te udjele od listopada 2016. godine, a steklo ih je slijedom reorganizacije grupe od društva AB. Nadalje, u upitu se navodi kako je do reorganizacije poslovanja grupe, društvo AB bilo u 99,96% vlasništvu društva ABC. Stoga se uzimajući u obzir činjenicu kako je i prije listopada 2016. godine društvo ABC bilo u posrednom vlasništvu udjela u kapitalu društva A, postavlja pitanje može li se smatrati da društvo ABC ispunjava uvjete iz članka 31.e Zakona o porezu na dobit ili je za neoporezivu isplatu dobiti potrebno odgoditi isplatu do ispunjenja uvjeta, odnosno držanja udjela u kapitalu u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca. Temeljem navedenoga u nastavku dostavljamo odgovor.
    Prema članku 31.e stavku 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16; dalje u tekstu: Zakon) porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti iz članka 31. stavka 4. i 7. toga Zakona, ne plaća se kada se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju društvu koje ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, ako:

    1. primatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje 10% udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti,
    2. ako najniži postotak udjela iz točke 1. toga stavka ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca.

    Kada je riječ o isplati dividendi i udjela u dobiti uz primjenu članka 31.e Zakona, potrebno je obratiti pozornost na odredbe članka 5.a Zakona, prema kojemu prava propisana odredbama toga Zakona, koja se osobito odnose na umanjenje porezne osnovice, izuzeća, oslobođenja od plaćanja poreza i poreza po odbitku ili umanjenje porezne obveze, porezni obveznik neće moći koristiti za aranžmane ili niz aranžmana ako se utvrdi da ih je porezni obveznik osnovao radi ostvarivanja, kao glavne svrhe ili jedne od glavnih svrha, navedenih pogodnosti, te kao takvi, s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti, nisu autentični. U smislu stavka 1. toga članka, aranžman predstavlja bilo koju poslovnu transakciju, aktivnost, shemu, sporazum, obvezu ili događaj, a može se sastojati od više mjera ili dijelova. Aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani radi valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost, odnosno ako su osnovani radi utaje ili izbjegavanja poreza.
    Nadalje, prema članku 51.b  stavku 1. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 137/15 i 1/17) porezni obveznik koji porez po odbitku, po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ne plaća sukladno članku 31.e Zakona o porezu na dobit, obvezan je Poreznoj upravi u roku od 15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:

    1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne svrhe u trenutku isplate,
    2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka 31.e stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dobit i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e stavka 1. točke 2. toga Zakona u trenutku isplate,
    3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona o porezu na dobit u trenutku isplate.

    Slijedom navedenoga, ukoliko pri isplati dividendi nisu ispunjeni uvjeti navedeni u članku 31.e Zakona i članka 51.b Pravilnika o porezu na dobit koji se odnose na držanje minimalnog izravnog udjela u kapitalu od 10% u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca, isplate dividendi se oporezuje porezom po odbitku pri čemu porezni obveznik može uzeti u obzir i odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Stoga je u konkretnom slučaju za primjenu članka 31.e Zakona potrebno isplatu dividendi matičnom društvu odgoditi do ispunjenja uvjeta koji se odnose na držanje potrebnog izravnog udjela u kapitalu u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca obzirom da u ovom trenutku taj uvjet nije zadovoljen, neovisno o isplati dobiti ostalim dioničarima društva. Dakle, tek nakon proteka propisanog roka, isplata dividendi bi se mogla izvršiti neoporezivo, ali uz uvjet da nije riječ o neautentičnom aranžmanu iz članka 5.a Zakona.
    Nadalje, u konkretnom slučaju napominjemo da je odredba članka 31.e stavka 1. točke 2. Zakona preuzeta kao opcija iz članka 3. stavka 2. točke b) Direktive Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (preinaka) (SL L 345/8, 29. 12. 2011.) koja je naknadno mijenjana dva puta i to Direktivom Vijeća 2014/86/EU od 8. srpnja 2014. i Direktivom Vijeća (EU) 2015/121 od 27. siječnja 2015. Obzirom da se izmjene navedene Direktive odnose na prepoznavanje hibridne neusklađenosti i neautentičnih aranžmana, moguće je da bi navedena isplata i u ovom trenutku bila sa pravnog stajališta Europske unije, uz preuzimanje obveza iz mogućeg obvezujućeg mišljenja prema članku 10. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16) neoporeziva. Međutim, za donošenje obvezujućeg mišljenja, u konkretnom slučaju, bilo bi potrebno komunicirati i određene službe Europske komisije, pri čemu u ovom trenutku ne možemo utvrditi ishod, odnosno je li moguće neovisno o odredbama Zakona, ukoliko su ispunjeni drugi uvjeti, ne primijeniti opciju iz Direktive Vijeća 2011/96/EU koja je prenesena u Zakon.

Izvor: porezna-uprava.hr

Posvojiteljski i roditeljski dopust
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama „N.N2 85/08., 110/08., 54/13 i 152/14., a radi njege djeteta i njegovog podizanja, propisuje pravo roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu, na vremenske i novčane potpore.To su ove osobe: majka i otac djeteta; skrbnik; udomitelj ili druga osoba kojoj je dijete povjereno dok je maloljetno, na čuvanje i odgoj. Njima po Zakonu pripadaju: posvojiteljski i roditeljski dopust (kao vremenske potpore, te naknada plaće za korištenje istih prava (kao novčane potpore).Zaposleni korisnik je osoba koja je na temelju zapošljavanja, prava propisana o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenoga i mirovinskog osiguranja (zaposlen kod domaćeg i stranog poslodavca sa sjedištem u republici Hrvatskoj i oni koji rade vani a nemaju kod stranog poslodavca status osiguranika.Samozaposleni korisnik (obrtnici, sam. profesionalni djelatnici; poljoprivrednici koji po tom osnovu koriste osiguranje, službenici vjerskih zajednica uredno registrirani, ako nisu osigurani po drugom osnovu a imaju priznat status osiguranika.Zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ostvaruje pravo na posvojiteljski dopust u trajanju od šest mjeseci za dijete do navršene 18 godine života, uz produženje po zakonom propisanim uvjetima.Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje posvojitelju naknadu plaće za vrijeme posvojiteljskog dopusta (najniže je u 2016. godini 2.812,95 kuna). Jedan od uvjeta je neprekidni staž osiguranja od 12. mjeseci, odnosno 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako taj uvjet nije ispunjen naknada iznosi 50%. Ta naknada inače ne smije biti manja od 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune).Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta, posvojitelj ima pravo na roditeljski dopust i sva prava koja to prate do osme godine posvojenika. Za pravo i drugo dijete u obitelji to iznosi 240 dana (osam mjeseci). Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust posvojitelj ima pravo na naknadu plaće, a isplaćuje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iz sredstava državnog proračuna.Postupak za ostvarivanje prava po osnovi posvojenja je posebni upravni postupak. Korisnik podnosi pisani zahtjev Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i to regionalnom uredu, a njegova stručna služba donosi rješenje. Uz zahtjev se prilažu dokazi, pa je u tom smislu najbolje obratiti se navedenoj službi.Zaposleni posvojitelj je dužan na vrijeme najaviti korištenje prava najmanje 30 dana prije početka korištenja kako bi poslodavac mogao da to, što se njega tiče, pravo prizna.

Izvor: burza.com.hr

Osnovanost otkaza ugovora o radu
U konkretnom slučaju i radnom sporu radnica – tužiteljica je dobila odluku poslodavca o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Zakon o radu („N.N“ 93/14) u odredbama članka 116. propisuje razloge za izvanredni otkaz ugovora o radu. Treba reći da izvanredni otkaz ugovora o radu mogu dati i poslodavac i radnik.Također ovaj otkaz mogu dati navedeni subjekti bez obzira da li su sklopili ugovor o radu na određeno ili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Nadalje, u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka.Bitno je da Zakon o radu propisuje razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu: “zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć”.Druga vrlo važna činjenica koju Zakon o radu propisuje je rok donošenja odluke o otkazu: “Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji”.Konačno, Zakon o radu, propisuje: “Stranka ugovora o radu koja otkaže izvanrednim otkazom ugovora o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza”.Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.Da bi radnik koristio pravo na sudsku zaštitu i da tuži poslodavca za nedozvoljeni otkaz mora prethodno zahtijevati od poslodavca ostvarivanje prava i vraćanje radnika na posao. Rok je 15 dana od dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku. Ako poslodavac odbije radnikov zahtjev ili mu ne odgovori, radnik u daljem roku od 15 dana podnosi tužbu sudu.U konkretnom slučaju poslodavac je radnici dao otkaz ugovora o radu jer je utvrdio da je radnica s drugim radnicima počinila kazneno djelo utvrđeno Kaznenim zakonom. To je bio razlog, a okvalificiran je kao važna činjenica zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.Zbog počinjenog kaznenog djela radnica je izgubila povjerenje poslodavca i on je donio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu. To poslodavac mora dokazati, a pogotovo na sudu kada je radnica tužila poslodavca.Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka, ali niti jedan svjedok nije iskazao što potvrđuje odluku poslodavca o otkazu. Prvostupanjski i drugostupanjski sud usvojili su tužbeni zahtjev tužiteljice – radnice. Utvrdili su da tužiteljica nije počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret i proglasio otkaz ugovora nezakonitim, odnosno nedopuštenim.U postupku revizije pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske tuženi poslodavac je tvrdio da je u postupku utvrdio ponašanje tužiteljice – radnice i da mu je ona nanijela štetu, njegovom ugledu, a postojanje takve sumnje trajno je narušilo radni odnos među poslodavcem i radnicom.Po mišljenju Vrhovnog suda sama činjenica i sumnja poslodavca nije osobito važna činjenica koja bi opravdala izvanredni otkaz ugovora o radu. Mora se utvrditi postojanje kaznenog djela, a sumnja nije dovoljna.

Izvor: burza.com.hr

Privremena nesposobnost za rad - II dio
„Radnik je dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.“ Ovo je precizna odredba članka 37. st. 1. Zakona o radu („NN“ 93/14).U tom postupku sudjeluju radnik, privremeno nesposoban za rad; poslodavac koji zapošljava radnika i imaju zaključen ugovor o radu, bez obzira da li je riječ o radnom odnosu na određeno odnosno neodređeno vrijeme; ovlašteni liječnik koji “prati” radnika, a u slučaju radnikove privremene nesposobnosti za rad, izdaje potvrdu o tome i očekivanom trajanju nesposobnosti. Tu je i drugo “ovlašteno tijelo” koje odlučuje kada se javlja duže bolovanje, rehabilitacija i sl., pogotovo kada je to posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.U sudskoj praksi gdje se spori privremena nesposobnost za rad, javljaju se brojna pitanja. Najčešće se dokazuje da li je radnik (privremeno nesposoban za rad) pravovremeno, (“što je moguće prije”) obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Ima slučajeva da poslodavac zbog toga donosi odluku o prestanku radnog odnosa: otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika.Radnik zbog toga vodi propisani postupak. Nakon što dobije odluku o otkazu ugovora o radu, radnik treba, u roku od 15 dana podnijeti zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava. Bez obzira da li poslodavac odgovori negativno ili nikako ne odgovori radnik ima pravo u daljem roku od 15. dana podnijeti tužbu sudu i voditi individualni radni spor.Predmet sudskog spora je utvrđivanje nezakonitosti odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu radnika koji nije “na vrijeme” obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad i prijedlog da se taj radnik vrati na rad.Sud mora utvrditi sve bitne činjenice: kada je radnik “postao nesposoban za rad”, kada je obavijestio o tome poslodavca i dr., i tko je obavijestio poslodavca.„Ako zbog opravdanih razloga radnik nije mogao prijaviti privremenu nesposobnost za rad (zbog bolesti), dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao“.To može učiniti, umjesto radnika, i njegov bračni drug ili drugi član obitelji, pa i ovlaštena (opunomoćena) treća osoba. Radnik mora dokazati za to opravdani razlog.U praksi se javljaju slučajevi kada i sam poslodavac “traži” da se to stanje “sanira” pa traži liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.U sudskom sporu radnik mora dokazati da li je imao opravdani razlog za neobavještavanje poslodavca o bolesti, u kraćem roku ili “što je moguće prije”.Ako radnik nema dokaza sud će odbiti radnikov tužbeni zahtjev a u obrazloženju mora napisati zašto je tako odlučio. U tom smislu, dokazi moraju biti “protiv radnika”: da je postupao bezobzirno i neodgovorno; da je takvim postupkom počinio i obveze u radnom odnosu prema poslodavcu. Poslodavac zbog toga ima organizacijskih problema: izvršenje radnih i poslovnih naloga i planova; zamjena radnika koji je privremeno odsutan i drugo.

Izvor: burza.com.hr

Oporezivanje primitaka učenika i studenata
​Na upit u svezi oporezivanje primitaka učenika i studenata, odnosno koji sve primici ulaze u godišnji neto limit od 60.600,00 kn neoporezivih primitaka te u svezi dva konkretna primjera obračuna, u nastavku odgovaramo:
Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a između ostalih, to su:
  • nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.750,00 kn mjesečno,
  • nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
  • primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do 15.000,00 kn godišnje,
  • stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, ukupno do 1.750,00 kn mjesečno,
  • stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, do 4.000,00 kn mjesečno,
  • stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima,
  • športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 1.750,00 kn mjesečno,
  • nagrade za športska ostvarenja do 20.000,00 kuna godišnje,
  • naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1.750,00 kn mjesečno,
  • stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja i dr.
Nadalje, člankom 8. Zakona propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom, odnosno koji su oslobođeni oporezivanja u ukupnom iznosu, a između ostalih to su i primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona (otpad u skladu s posebnim propisima).
Novim Zakonom, u primjeni od 1.1.2017., izvori dohotka podijeljeni su u 2 kategorije:
  • godišnji dohodak (ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak) i
  • konačan dohodak (svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim).
Razlika u ove dvije kategorije je u tome što za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a niti se taj dohodak može umanjiti za osobni odbitak.
To znači da se osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka može koristiti samo kod dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka koji se ne smatra konačnim i dohotka od samostalne djelatnosti. To je propisano člankom 14. stavkom 3. Zakona, prema kojem se poreznom obvezniku ostvareni dohodak iz članka 13. Zakona, odnosno godišnji dohodak, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak, odnosno ukupno 45.600,00 kuna godišnje. Stavkom 4. toga članka Zakona propisani su iznosi za koje se može uvećati osnovni osobni odbitak rezidenta (za uzdržavane članove i invalidnost-vlastitu i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta). Napominjemo da učenik ili student može biti uzdržavani član roditeljima ili drugim osobama koje su određene kao njegovi skrbnici pod uvjetom da njegovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini (u taj prag od 15.000,00 kuna primjerice ulaze i neoporezive stipendije i primici za rad preko studentskih udruga u ukupnom iznosu i sl.), osim primitaka navedenih u članku 17. stavku 2. Zakona.
Nadalje, prema članku 52. stavku 5. Pravilnika primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona, iznad 15.000,00 kuna godišnje, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona (45.600,00 kuna) smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, odnosno iznad 60.600,00 kuna godišnje, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od 60.600,00 kuna, po osnovi razlike primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.
Slijedom navedenog potrebno je razlikovati oporezivi i neoporezivi primitak. Oporezivi primitak je, primjerice u slučaju studenta, onaj primitak za rad koji student primi preko studentske udruge, kada navedeni primitak prijeđe u tijeku godine 60.600,00 kuna. Stipendije do 1.750,00 kuna ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknade športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno ili primici od otuđenja osobne imovine studenta, smatraju se neoporezivim primitkom neovisno o tome je li student u tijeku godine ostvario i primitke za rad preko studentske udruge. To znači da se studentu u tijeku godine može neoporezivo isplatiti primitak za rad preko studentske udruge do 60.600,00 kuna godišnje, stipendija do 1.750,00 ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknada športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno, primitak od otuđenja osobne imovine i drugi propisani neoporezivi primitak, budući da primitak za rad studenta preko studentske udruge ne isključuje mogućnost neoporezive isplate drugih propisanih primitaka.
Konkretno, iz vašeg primjera A., studentu se može neoporezivo isplatiti:
  • stipendija u iznosu 21.000,00 kn godišnje,
  • primitak za rad preko studentske udruge u iznosu 39.600,00 kn godišnje i
  • sportska nagrada u iznosu od 2.000,00 kn.
Student u tom slučaju nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
U vašem primjeru B., student koji je ostvario 60.600,00 kuna godišnje za rad preko studentske udruge ne mora platiti porez na dohodak po osnovi primitka od 500,00 kn za prodaju vlastitog bicikla, jer je oslobođen kao primitak od otuđenja vlastite imovine, a nije u obvezi ni podnijeti godišnju poreznu prijavu po toj osnovi.
Naime, prema članku 48. Zakona godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi samo:
1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona i/ili
2. porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i/ili
3. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.
Slijedom navedenog, osnovni osobni odbitak od 45.600,00 kuna godišnje mogu koristiti svi porezni obveznici kako bi umanjili svoj oporezivi godišnji dohodak i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, pri čemu se samo kod dohotka od nesamostalnog rada može osobni odbitak koristiti u tijeku poreznog razdoblja, odmah pri isplati, a kod ostalih navedenih primitaka u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koji provodi Porezna uprava. U slučaju primitaka za rad učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga propisana je iznimka od tog pravila te se i ti oporezivi primici (iznad 15.000,00 kn godišnje) mogu u tijeku poreznog razdoblja umanjiti za osnovni osobni odbitak odmah pri isplati. To znači da će se učeniku ili studentu početi obračunavati predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka ostvarenih za rad preko učeničkih i studentskih udruga tek kad taj ukupni kumulirani primitak prijeđe 60.600,00 kuna u tijeku poreznog razdoblja (15.000,00 kn neoporezivo + 45.600,00 kn osnovni osobni odbitak).

Izvor: porezna-uprava.hr

Novosti koje donose izmjene Pravilnika o PDV-u od 01.svibnja 2017.
Najnovije izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 41/17., dalje: Pravilnik o PDV-u) stupile su na snagu 1. svibnja 2017., a odnose se na neka pojašnjenja te usklađivanje s odredbama  Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. – 115/16., dalje: Zakon o PDV-u).      Izmjenom čl. 35. Pravilnika o PDV-u propisano je mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine te plovila (sa ili bez smještaja) u skladu s Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila s ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu. To znači da će se u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) oporezivati smještaj na plovilu za dane provedene u RH iako je ukrcaj putnika bio u zemlji članici Europske unije ili u trećoj zemlji. Pritom poreznu osnovicu kod usluge iznajmljivanja plovila čini razmjerni dio vrijednosti ugovorene usluge najma plovila koji se stvarno koristi u tuzemstvu (dani plovidbe u RH, što uključuje dan uplovljenja u RH i dan isplovljenja iz RH, u odnosu na ukupno trajanje najma).Pritom je važno napomenuti da se na usluge iznajmljivanja plovila za koje su do 30. travnja 2017. godine sklopljeni ugovori primjenjuju se odredbe „starog“ Pravilnika o PDV-u koji se primjenjivao do 1. svibnja 2017.      Promijenjen je čl. 47. st. 2. Pravilnika o PDV-u te se detaljnije pojašnjava što su jestiva ulja i masti te hrana za životinje, a u vezi primjene stope PDV-a od 13 %      U čl. 107.a Pravilnika o PDV-u dodan je st. 9. koji se odnosi na oslobođenje plaćanja PDV-a pri uvozu dobara prema čl. 44. st. 1. t. 26. Zakona o PDV-u. Uvjet je da porezni obveznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi uz PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u, a koji obavlja daljnju isporuku dobara dostavi i PDV identifikacijski broj (krajnjeg) stjecatelja izdanog u državi članici u koju se dobra izravno otpremaju ili prevoze. Pritom uvoznik dobara u Zbirnoj prijavi navodi PDV identifikacijski broj stjecatelja koji obavlja daljnju isporuku dobara u drugu državu članicu.      U čl. 108. Pravilnika o PDV-u dodan je st. 9. koji se odnosi na primjenu oslobođenja iz čl. 45. st. 1. t. 1. Zakona o PDV-u (izvoz dobara). Izmjenom je propisano da porezni obveznici mogu primijeniti navedeno oslobođenje za poslove u nizu u okviru izvoznih transakcija u slučaju kada porezni obveznik isporučuje već izvozno ocarinjena dobra drugom poreznom obvezniku, a ta će se dobra izravno otpremiti kupcu izvan Europske unije.      U čl. 150. st. 4. Pravilnika o PDV-u navedeno je da obvezu plaćanja PDV-a (preuzimanja porezne obveze) ima porezni obveznik iz RH (ako je mjesto oporezivanja u RH), neovisno o poreznom statusu koji strani porezni obveznik ima u državi u kojoj ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. To znači, neovisno o tome je li registriran za potrebe PDV-a u svojoj zemlji te neovisno o tome imali ili nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.      Člankom 173. st. 4. Pravilnika o PDV-u je propisano da se tromjesečni porezni obveznici mogu odlučiti za podnošenje mjesečnih prijava najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.Opširnije o izmjenama i dopunama Pravilnika možete pročitati u sljedećem broju (6) časopisa RRiF.

Izvor: rrif.hr

Novi pravilnik o porezu na dohodak (sada se osobni oditak može uptorijebiti kod više isplatitelja)
Kako bi se riješile nedoumice koje je ostavio Pravilnik o porezu na dohodak objavljen u Narodnim novinama 1/17, u Narodnim novinama 10/17 objavljen je novi Pravilnik.Neke od zanimljivih novina, a koje se tiču neoporezivih isplata su:– neoporezivi iznosi primitaka koji su do sada iznosili 1.600 kn povećani su na 1.750 kn (nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, potpora djetetu do 15 godina ili stipendija, naknada za odvojeni život),– neoporezivi iznos otpremnine je sa 6.400 kn povećan na 6.500 kn, a ista se od sada može isplatiti i radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca, pod uvjetom da je radnik bio obuhvaćen u višak radnika,– pojašnjena su i pojednostavljena pravila vezana uz priznavanje neoporezive naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, pa se tako ista isplaćuje do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, a ako radnik mora koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza odnosno do visine stvarnih izdataka,– propisano je da se dnevnica može isplaćivati za službena putovanja ili za rad na terenu, u tuzemstvu ili inozemstvu, odnosno brisan je pojam terenskog dodatka,– pravila za službeni put u inozemstvo propisana su unutar Pravilnika o porezu na dohodak, a ne kao do sada Uredbom,– troškovi prijevoza i troškovi smještaja prigodom upućivanja radnika na i povratka s obrazovanja i izobrazbe, ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika neoporezivo se priznaju do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza, a u slučajevima seminara i savjetovanja i dnevnice i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine kao i do sada.Jedna od vrlo praktičnih novosti je i mogućnost da radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme odnosno osoba koja ostvaruje primitke kod dva ili više isplatitelja, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. U tom slučaju će Porezna uprava na poreznoj kartici evidentirati postotak raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima sukladno zahtjevu te nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK i istovremeno Obrazac PK s oznakom “DUPLIKAT” porezne kartice ovisno o broju poslodavaca za koje se traži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Izvor: burza.com.hr

2016.

Zakon o doprinosima
– Doprinosi za „drugi dohodak“ (ugovor o djelu, honorari…) – uključujući autorske naknade, naknade za isporučena umjetnička djela kao i ugovor od djelu umirovljenika – koji više nisu potpuno oslobođeni doprinosa: MIO – 10% (ili 7,5% I.stup + 2,5% II.stup) ZO – 7,5%- Doprinosi prema godišnjoj osnovici za „dugu djelatnost“ (obrt uz radni odnos): MIO – 10% (ili 7,5% I.stup + 2,5% II.stup) ZO – 7,5%Međutim, i nadalje ostaje oslobođenje za „drugu djelatnost“ umirovljenika (domaću radinost i sporedno zanimanje) ali samo ako porez na dohodak plaćaju paušalno.- Propisana je najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za radnike u radnom odnosu kao članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili upravitelj zadruge – osnovica za doprinose za puno radno vrijeme ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65.- Rok za plaćanje doprinosa za plaću u naravi je do 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje.-Ako poslodavac na dan dospjelosti ostalog primitka (osim plaće) primitak nije isplatio, a istovremeno je, prema Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun dužnog iznosa, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu istovremeno s dostavom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku (otpremnina!).- Zastara za doprinose se više ne uređuje Zakonom o doprinosima nego se primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona (6 godina).

Izvor: obrtnici-pula.hr

Porezne novosti u 2017. godini - niži porez na dobit
Objavljeni su dana 09.12.2016.g. (NN 115/16) novi porezni zakoni. Porezna reforma, o kojoj se dosta govori u medijima, prilično je sveobuhvatna. Zato ćemo se u ovom članku ograničiti na neke bitne promjene u oporezivanju dobiti koje je dobro znati radi donošenja poslovnih odluka uoči Nove 2017. godine, a koje se tiču najšireg kruga poslovne zajednice.

Snižene porezne stope u 2017. godini

Porez na dobit za 2017. godinu i nadalje, plaćati će se po nižim stopama od dosadašnjih 20%, i to:

a) po stopi 12%, plaćati će poduzetnici koji ostvare ukupan prihod do 3.000.000,00 kn,
b) po stopi 18%, plaćati će poduzetnici koji ostvare prihod od 3.000.000,01 kn i više.

Navedena promjena stupa na snagu s 01.01.2017.g. i odnosi se na dobit koja će biti ostvarena u 2017. godini. Tako će se računati i predujmovi poreza na dobit za 2017. godinu. Ovo je velika promjena i nadamo se da će doprinijeti intenzivnijem razvoju privrede u narednim godinama.

Dobit iz 2016. godine oporezuje se starom stopom od 20%.

Ukidanje reinvestiranja dobiti

Istovremeno se ukida reinvestiranje dobiti kao opcija oslobođenja od poreza na dobit. Znači, u 2016. godini posljednji puta možemo biti oslobođeni poreza na dobit, uz uvjet da tijekom tekuće godine investiramo u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu i uz uvjet da ostvarenu dobit pretvorimo u temeljni kapital tijekom 2017. godine. Sada je zadnji trenutak da investirate u tom smislu.

Oporezivanje dobiti po novčanom načelu

Do sada su isključivo obrtnici, obveznici poreza na dohodak, imali privilegiju plaćanja poreza samo na naplaćenu zaradu. Od 01.01.2017. godine i obveznici poreza na dobit imaju opciju plaćanja poreza na dobit po načelu novčanog toka (porezna osnovica = naplaćeni prihodi – plaćeni rashodi), uz uvjet da im prihodi ne prelaze 3.000.000,00 kn.

Primjer kada poduzetnik odabere obračun poreza prema novčanom načelu: ukoliko poduzetnik u 2017.g. ostvari prihod od 1.000.000 kn i rashode 600.000 kn, tada dobit iznosi 400.000 kn.
Pritom, tijekom iste godine naplati 900.000 kn prihoda (bez PDV-a), a troškove dobavljačima i radnicima plati tek 400.000 kn, tada će se porez na dobit obračunati na razliku priljeva i odljeva (900.000 – 400.000 kn) od 500.000 kn.
U ovom primjeru bi platio veći porez po novčanom načelu (osnovica 500.000 kn) nego po uobičajenom načelu nastanka događaja (osnovica 400.000 kn). I obratno, ukoliko bi platio svih 600.000 kn troškova, a naplatio tek 900.000 kn prihoda, tada bi mu (ovo novo) novčano načelo pomoglo jer bi porez na dobit platio na osnovicu od (900.000 kn – 600.000 kn) 300.000 kn.

Iskusni poduzetnici znaju da i po starom načinu mogu smanjiti dobit za iznos problematičnih potraživanja. Prednost je od 01.01.2017.g. da se mali poduzetnik može odlučiti za način obračuna za koji misli da je za njega najbolji. Uvjet je pritom da i PDV plaća po novčanom načelu.

Troškovi osobnih automobila

Porezno priznati troškovi u vezi s osobnim automobilima do sada su iznosili 70% ukupnog troška, dok je preostalih 30% bilo oporezovano porezom na dobit.
Od 01.01.2017.g. isti se porezno priznaju u visini svega 50%. Kao i do sada, postoji opcija obračunavanja plaće u naravi, kada su troškovi 100% porezno priznati.

Troškovi reprezentacije

Troškovi ugošćavanja poslovnih partnera do sada su bili porezno priznati trošak u visini 30%. Od 01.01.2017.g. taj postotak biti će 50%.

Otpis nenaplaćenih potraživanja

Dodatno se omogućuje otpis potraživanja prema fizičkim osobama (ne uključuje obrtnike), kao porezno priznati trošak, ukoliko iznos ne prelazi 200,00 kn i ukoliko se ne radi o povezanim osobama.

Omogućuje se i otpis potraživanja prema poduzetnicima, bez pokretanja postupka prisilne naplate, ukoliko se dokaže da pokretanje postupka košta više od samog iznosa potraživanja.

Paušalno oporezivanje

Neprofitne organizacije i ostale osobe koje obavljaju djelatnost prema posebnim propisima, a obveznici su poreza na dobit, mogu od 01.01.2017. godine plaćati paušalni porez na dobit, uz uvjet da im prihodi ne prijeđu 230.000 kn za 2017.g., odnosno 300.000 kn za 2018. godinu i nadalje.

Izvor: ekonos.hr

Obrazac JOPPD
· Za koje se primitke podnosi Obrazac JOPPD?

Podnosi se za primitke od:

– nesamostalnog rada,

– imovinskih prava,

– kapitala,

– osiguranja,

– drugog dohotka,

– primitke koji se ne smatraju dohotkom i to:

primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, te primici od kamata po vrijednosnim papirima (čl. 9. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak) i primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine (čl. 9. st. 3. Zakona o porezu na dohodak),

primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika (čl. 9. st. 1. t. 3. Zakona o porezu na dohodak),

izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, te uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja (čl. 9. st. 1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak) i novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica (čl. 9. st. 2. t. 2.7. Zakona o porezu na dohodak),

obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (čl. 9. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak),

nagrade iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dohodak,

primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih osoba, a za zdravstvene potrebe (čl. 9. st. 1. t. 7. Zakona o porezu na dohodak,)

socijalne potpore (čl. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.2. Zakona o porezu na dohodak,)

doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta i primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica (čl. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.3. Zakona o porezu na dohodak),

potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (čl. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak), te primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina (čl. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.4. Zakona o porezu na dohodak),

potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe (čl. 9. st. 2. t. 2.8. Zakona o porezu na dohodak.)

– primitke na koje se ne plaća porez iz čl. 10. i čl. 15. st. 2. i 3. ZDOH i to:

naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, naknada plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda, te naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj (čl. 10. t. 1., 2. i 8. Zakona o porezu na dohodak),

naknada plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćena na teret sredstava obveznih osiguranja (čl. 10. t. 3. Zakona o porezu na dohodak),

nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 4. Zakona o porezu na dohodak,)

nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima (čl. 10. t. 5. Zakona o porezu na dohodak),

primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 6. Zakona o porezu na dohodak),

naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu (čl. 10. t. 7. Zakona o porezu na dohodak) i zatezne kamate isplaćene temeljem plaće ili mirovine po sudskoj presudi (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak),

naknade prijevoznih troškova i noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka i dnevnice do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 1., 2., 13. i 14. i st.12. Pravilnika o porezu na dohodak),

naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak),

naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak),

potpore zbog invalidnosti radnika do propisanog iznosa, potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika, do propisanog iznosa, potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 6., 7., 8. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak),

dar djetetu do 15 godina starosti, do propisanog iznosa i potpore za novorođenče, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 10. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak),

prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) i nagrade radnicima za navršene godine staža, do propisanih iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 11. i 12. Pravilnika o porezu na dohodak),

terenski dodatak, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 15. i 16. Pravilnika o porezu na dohodak),

pomorski dodatak, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika o porezu na dohodak),

naknade za odvojeni život od obitelji, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika o porezu na dohodak),

otpremnine, do propisanog iznosa (čl. 10. t. 9. Zakona i čl. 13. st. 2. t. 20. i 21. Pravilnika o porezu na dohodak),

primici po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje isplaćuju neprofitne organizacije, a do propisanog iznosa (čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 7. st. 5. i 6. Pravilnika o porezu na dohodak),

stipendije, ukupno do propisanog iznosa (čl. 10. t. 12., 13., 14. i 18. Zakona o porezu na dohodak),

nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa (čl. 10. t. 16. Zakona o porezu na dohodak),

sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata (čl. 10. t. 15. Zakona o porezu na dohodak),

primici koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja (čl. 10. t. 20. Zakona o porezu na dohodak),

primici koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada (čl. 15. st. 2. Zakona o porezu na dohodak),

primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti ostvareni u okviru ESOP programa (čl. 30. st. 12. Zakona o porezu na dohodak),

primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva (čl. 30. st. 13. Zakona o porezu na dohodak),

obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (čl. 53. st. 2. Zakona o porezu na dohodak),

primici na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaćen u inozemstvu, a za koje se sukladno članku 2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaćaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu,

primici koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije, u slučaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja,

primici fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak sukladno članku 18. stavku 3. Zakona,

– primitke koji bi bili oporezivi da ugovorima nije uređeno drukčije,

– primitke na koje se ne plaća predujam poreza – inozemni dohodak (čl. 2. st. 4. – 7. Pravilnika o poreza na dohodak – Pravilnik),

– primitke po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi prema posebnim propisima po čijoj se osnovi ne utvrđuje dohodak (podnositelj je isplatitelj a ne primatelj izravnih plaćanja).

———————————————————————————————————————————————————————————————-

· Tko podnosi Obrazac JOPPD?

Obrazac JOPPD podnosi:

– isplatitelji primitaka ili sami porezni obveznici,

– obveznici obračunavanja doprinosa koji prema Zakonu o doprinosima (ZODO) imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti, iznosu obveze doprinosa, osnovici, osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima,

– tuzemni isplatitelji navedenih primitaka koje isplaćuju nerezidentima i/ili izaslanim radnicima, bez obzira na to tko prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (ugovor) ima pravo oporezivanja tog primitka.

———————————————————————————————————————————————————————————————-

· Za koje se primitke NE PODNOSI Obrazac JOPPD?

Obrazac JOPPD ne podnosi se za: – primitke po osnovi darovanja fizičkim osobama za zdravstvene potrebe, – potpore zbog oštećenja, uništenja imovine zbog elementarne nepogode, – primitke od otuđenja osobne imovine, – premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, – mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje nisu oporezive zbog odredbi Ugovora o sprječavanju dvostrukog oporezivanja odnosno ako je mirovina niža od iznosa osobnog odbitka – 3.400,00 odnosno pripadajućeg osobnog odbitka, – mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu a prema kojima se predujam poreza plaća po rješenju Porezne uprave – pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe .

———————————————————————————————————————————————————————————————-

· U kojem roku se podnosi Obrazac JOPPD?

a) na dan isplate: – za oporezive primitke, . za neoporezive isplate dividendi, b) zadnji dan u mjesecu ili sljedeći dan: – primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada i drugog dohotka, – mirovine od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, – neisplata plaće za protekli mjesec, – drugi dohodak sezoncima u poljoprivredi, c) do 15. za protekli mjesec – zbirno po osiguraniku i istoj osnovi – bilo koji dan od dana isplate a najkasnije do 15. za protekli mjesec: – neoporezivi primitci (ako nisu prikazani na dan isplate), – ukupni troškovi službenog puta za koji je isplaćen predujam – po konačnom obračunu – za radnike koji koriste prava iz osiguranja (bolovanje na teret HZZO,…) – poslodavac podnosi podatke za sve radnike koji su u proteklom mjesecu koristili prava iz obveznog osiguranja bez obzira da li je poslodavac bio u obvezi isplate naknade ili nije a nadležno tijelo koje utvrđuje pravo za sve naknade koje je isplatio u proteklom mjesecu i razdoblja korištenja prava u proteklom mjesecu d) u roku od 8 dana: – primici ostvareni izravno iz inozemstva, – zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, ili predstavništvu ili organizaciji koja u RH ima diplomatski imunitet, e) zbirno godišnje izvješće za sve isplate tijekom godine – na zahtjev Porezne uprave: – kamate od banaka i sl. i po vrijed. papirima, od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine, f) ostali rokovi propisani Zakonom o doprinosima – za obračun doprinosa prema propisanoj osnovici bez isplate primitka.

———————————————————————————————————————————————————————————————-

· Na koji način se podnosi Obrazac JOPPD?

U pravilu u elektroničkom obliku putem ePorezne. Iznimno u papirnatom obliku – do 3 osobe i uz uvjet da podnositelj nije prema drugom propisu obvezan koristiti sustav e Porezne (npr. obveznici PDV-a moraju dostavljati Obrazac putem ePorezne bez obzira koliko radnika zapošljavaju.)

———————————————————————————————————————————————————————————————-

· Što se prikazuje na Obrascu JOPPD?

Na Obrascu JOPPD prikazuju se sve isplate/obračuni izvršeni u jednom danu.

Izvor: porezna-uprava.hr

Potpisivanje izlaznih računa i slanje emailom
Vjerojatno ste u svojoj poslovnoj praksi slali račune e-mailom u PDF formatu što je osim ubrzanja u slanju ujedno i štedjelo na troškovima slanja (pošta, print, vrijeme), no od 1.1.2016. došlo je do manjih preinaka u zakonodavstvu pa vam u nastavku dajemo primjer kako bi to trebali ubuduće raditi.

Naime, izlazni račun više ne mora biti ručno potpisan ako je na njemu navedeno ime i prezime osobe koja je račun izradila, kao i ime i prezime odgovorne osobe (direktora).

Račun koji je tako napravljen je potpuno ispravan s motrišta poreznih propisa i može se slati e-mailom (e-mail je dokaz da ste poslali). Poželjno je od kupca prije slanja prvog računa e-mailom dobiti pisanu i potpisanu izjavu da je suglasan s takvim načinom dostave računa.

Također je važno znati kako se ovaj dio odnosi na poduzetnike koju se bave uslužnim djelatnostima, dok poduzetnici koji na računu/otpremnici iskazuju i otpremu robe i dalje moraju osigurati potpisanu otpremnicu kao dokaz da su istu isporučili.

Izvor: ergon.hr

Sustav PDV-a - ući u njega ili ne
Nakon što se odlučite za oblik poduzetništva (poduzeće ili obrt), sljedeće pitanje koje se postavlja je da li ući u PDV sustav. Potrebno je poznavati nekoliko bitnih stvari oko oporezivanja PDV-om, jedna od njih je da konkretno u Hrvatskoj prema podacima za 2012. državni prihodi od PDV-a iznose skoro 70% svih ukupnih prihoda (!), stoga je itekako važno za poduzetnike pratiti svoj obveze po PDV-u.

Dva su načina kako i kada ući u PDV sustav:

  1. Zakonski. Ukoliko ostvarite godišnje prihode od prodaje veće od 230.000 kn, od iduće godine automatski postajete obveznik PDV-a.
  2. Dobrovoljno. Prilikom osnivanja poduzeća / obrta imate mogućnost odmah prilikom registracije u registar poreznih obveznika (RPO) zatražiti i ulazak u PDV sustav odnosno svake godine do 15. siječnja možete zatražiti ulazak u PDV sustav za tu novu godinu.

Trebate imati na umu da vas dobrovoljni ulazak (primjer 2) u PDV sustav obvezuje narednih pet (5) godina, dok je kod ulaska u PDV sustav po ispunjenju zakonskih uvjeta (primjer 1) isto tako moguć i izlazak iz PDV sustava ukoliko u određenoj godini ne ostvarite prihode od prodaje veće od 230.000 kn.

PDV uvijek plaća kupac, a ako kupac ne plati vama, onda vi plaćate državi!

Radite li analizu isplativosti ulaska u PDV sustav, važno je razumjeti da ako se odlučite ući u PDV sustav, PDV uvijek plaća kupac, što znači primjerice ako je cijena vaše Android aplikacije 100 kn + PDV od 25 kn, tada kupac plaća vama 125 kn. 100 kn je vaš neto prihod, a 25 kn trebate platiti u državni proračun. Problem nastaje ukoliko kupac kupi aplikaciju, ali ju ne plati, stoga vi morate u državni proračun podmiriti i PDV od 25 kn.

Drugim riječima, nije problem u samom PDV sustavu nego je problem u naplativosti računa, stoga nove poduzetnike uvijek upozorim upravo na ovakve situacije jer država redovno potražuje dug po PDV-u.

U nastavku slijedi još par najčešćih pitanja i odgovora na ovu temu.

Na koje je račune moguće priznati PDV?

U pravilu moguće je priznati i odbiti si PDV na sve ulazne (primljene) račune koji su u poslovne svrhe, a na vama je teret dokazivanja da su iskorišteni u poslovne svrhe. Primjerice: toneri, pisači, uredska oprema, stručna literatura i sl.

Na ugošćavanje poslovnih partnera (popularna “reprezentacija”), PDV je u potpunosti nepriznat, no međutim ako se vaša tvrtka bavi poslovnim edukacijama / treninzima uz koji daje i ručak, tada je takav poslovni događaj dio poslovnog treninga i ne smatra se reprezentacijom. Također, PDV na sve troškove osobnih vozila (gorivo, održavanje i sl.) je u potpunosti nepriznat.

Kada je isplativo ući u PDV sustav?

Ukoliko na ulazu (troškovnoj / investicijskoj strani) imate uglavnom stavke koje sadrže PDV i kojeg si želite odbiti (na primjer, nabavljate računala, pisače, tonere, potrošni materijal, namještaj i sl.), a s druge strane vaši su kupci također poduzetnici (poduzeća / obrti), tada je isplativo ući u PDV sustav jer ćete si PDV na ulaznim računima odbiti kao tzv. pretporez. 

Kada nije oportuno ući u PDV sustav?

Pojednostavljeno rečeno, ukoliko na ulazu (na troškovnoj strani) uglavnom imate troškove koji ne sadrže PDV (plaće, najamnina po ugovoru s fizičkom osobom i sl.), a vaši kupci su fizičke osobe, tada nema smisla ulaziti u PDV sustav jer ionako na ulazu nemate PDV-pretporez koji biste si odbili, te nema potrebe da i fizičkim osobama zaračunavate PDV jer si ga oni ne mogu odbiti i vi ste u startu skuplji za iznos PDV-a, tj. za 25%.

Kako si možete vratiti PDV na ulaznim računima?

Procedura je vrlo jednostavna: potrebno je kod predaje PDV prijave označiti da želite ‘povrat’ PDV-a, dostaviti sve ulazne i izlazne račune referentu u poreznu upravu i u roku od 30 dana ćete dobiti obavijest da vam je odobren povrat PDVa na vaš žiro-račun. Doista vrlo jednostavno i – funkcionira!

Koja je razlika između mjesečnih i kvartalnih PDV obveznika?

Ukoliko je vaš godišnji prihod viši od 800.000 kn tada postajete mjesečni PDV obveznik, a ako je manji od tog iznosa, tada ste kvartalni PDV obveznik.

Koji su rokovi za PDV prijavu i za plaćanje?

Ako ste mjesečni PDV obveznik, rok za PDV prijavu je do 20. u mjesecu koji slijedi izvještajni mjesec, a rok za plaćanje je do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi izvještajni mjesec.

Primjerice, ako je PDV prijava za kolovoz, rok za predaju PDV prijave je do 20. 9., a za plaćanje 30. 9. Za kvartalne PDV obveznike je uvijek rok mjesec koji slijedi nakon izvještajnog kvartala.

Što treba znati kod poslovanja s EU i s inozemstvom?

Poslujete li s EU i vaši kupci su poduzetnici, tada ih trebate provjeriti u tzv. VIES bazi (to je baza svih PDV obveznika EU) i ako je vaš kupac u toj bazi, vi mu izdajete račun bez PDV-a, a ukoliko nije u toj bazi onda morate zaračunati hrvatski PDV.

Za inozemstvo u pravilu ne zaračunavate hrvatski PDV jer će si ga ino-kupac zaračunati sam u svojoj zemlji sukladno propisima te zemlje. I, naravno, postoje brojni izuzeci od ova dva osnovna pravila, stoga je uvijek bitno tko je vaš kupac, o kojoj je vrsti posla riječ (roba, usluga i sl.), te koje je mjesto oporezivanja.

Izvor: pokreniposao.hr